NAJVEĆI GUBITNICI SU MOST I KOLAKUŠIĆ: HDZ-u 6 mandata, SDP-u opet 4, u EP ulaze DP i Možemo!

U SDP-u su poslali poruke ekipi iz Možemo da bi ubuduće morali malo više uključivati matematiku, a ne samo emocije, kod slaganja potencijalnih koalicija. Kritika je to na činjenicu da je Možemo na prošlim parlamentarnim izborima odlučilo izaći samostalno pred birače

Hrvatska je jučer izabrala 12 zastupnika koji će je kroz narednih pet godina zastupati u Europskom parlamentu. Službeni rezultati izbora pokazuju da je HDZ osvojio šest mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret i Možemo! po jedan mandat. Rezultati su tako pokazali, prije svega, da birači HDZ-a i DP-a podržavaju koaliciju koju su nakon parlamentarnih izbora sklopile ove dvije stranke.

HDZ je pritom s 34,6 posto glasova i šest osvojenih mandata potvrdio premoć na političkoj sceni. DP se, pak, ne samo dokopao mandata nego se i dokazao kao treća snaga na političkoj sceni, što znači kako ne stoje teze da su im mnogi birači okrenuli leđa nakon ulaska u koaliciju s HDZ-om. Udjela u ukupnom broju glasova DP nije koštao ni dojam o slabom kadrovskom kapacitetu stranke nakon izbora novih ministara, kao ni problemi s imovinskom karticom u kojima se posljednjih dana kampanje našla njihova glavna zvijezda euroizbora Stephen Nikola Bartulica. Za konačan zaključak o broju birača koji su ostali vjerni DP-u, kao i drugim strankama, ipak treba pričekati apsolutne brojke, budući da je odaziv na ove izbore vrlo nizak, do 16:30 iznosio je tek nešto više od 15 posto birača.

VIDEO Dolazak Plenkovića u stožer HDZ-a

Most, DP-ov glavni konkurent na desnici, ostao je bez mandata, zaokružilo ga je svega 4,02 posto birača. Most se, dakle, nije uspio oporaviti od poslijeizbornog raspada svog kluba, koji je nakon parlamentarnih izbora napustio bračni par Raspudić. Do loma je, podsjetimo, došlo zbog nesuglasica između Marije Selak Raspudić i Marina Miletića. Nakon odlaska Raspudića, koji su bili i najglasniji zagovornik “ideološkog moratorija”, svjetonazorski raznorodnog saveza s ciljem micanja HDZ-a s vlasti, Most se u kampanji za euroizbore okrenuo temama konzervativne desnice. Kampanju su gradili oko inicijative da se u temeljne dokumente Europske unije unese kršćanska baština, no sudeći po izlaznim anketama, ta inicijativa nije uspjela iznova podići stranku, koja je na parlamentarnim izborima u travnju nosila respektabilnih 7,43 posto glasova.

Vijest da po prvim izlaznim anketama osvajaju četiri mandata u SDP-u je primljena vrlo pozitivno, štoviše s velikim olakšanjem. Nije tajna da su mnogi u vrhu te stranke strahovali da bi im se, nakon još jednog poraza na parlamentarnim izborima, ali i vrludanja za vrijeme postizbornih pregovora, moglo dogoditi najgore, a to je da u odnosu na rezultat od prije pet godina izgube jedan mandat. Nakon izlaznih anketa apetiti su, štoviše, i porasli pa su se od vodećih SDP-ovaca mogle čuti i izjave kako bi se do kraja večeri zahvaljujući D’Hondtu, eventualnom padu HDZ-a i Možemo, moglo dogoditi i da SDP osvoji i peti mandat. No već i ta četiri mandata pokazuju da su SDP-ovci i dalje u stanju izvući svoje birače na birališta, unatoč velikom razočaranju biračkog tijela nedavno održanim parlamentarnim izborima.Kada se rezultatu SDP-a “doda” i rezultat stranke Možemo, pokazuje se da je Hrvatska ipak pokazala da ima lijevu oporbu s obzirom na to da i Možemo postaje europarlamentarna stranka, što do sada nije bio slučaj. Ipak, u Možemo, za razliku od SDP-a, ne bi trebali biti zadovoljni postotkom birača koji su im dali povjerenje. Naime, SDP je s partnerima, Dalijom Orešković i Bojanom Glavaševićem osvojio čak 25,96 posto glasova, dok je Možemo dobilo tek 5,92 posto glasova. A što su u SDP-u odmah iskoristili i za slanje poruke ekipi iz Možemo da bi ubuduće morali malo više uključivati matematiku, a ne samo emocije, kod slaganja potencijalnih koalicija. Kritika je to na činjenicu da je Možemo na prošlim parlamentarnim izborima odlučilo izaći samostalno pred birače, ali i da su im birači, velikom podrškom SDP-u, a padom podrške Možemo niti mjesec dana kasnije, na neki način pokazali što misle o tom njihovom potezu.

Rezultat SDP-a s druge strane unatoč porazu na parlamentarnim izborima i ne iznenađuje previše s obzirom na to da se zna da su imali jako kvalitetnu listu s pojedincima koji kvalitetno rade u EU parlamentu, neki već u nekoliko saziva. Bila je to lista s najviše pojedinaca koji su vodili izrazite preferencijalne kampanje, kao što su Biljana Borzan, Fred Matić i pak Tonino Picula. Picula je na listi bio na zadnjem, dvanaestom mjestu s obzirom na to da nije htio prihvatiti četvrtu poziciju koju mu je lider stranke Peđa Grbin nudio. Picula je isto tako odbio biti na listi za parlamentarne izbore i kampanju je vodio i na kritici aktualnog stranačkog vodstva i kritici Zorana Milanovića, kojeg je stranka gurnula u parlamentarnu utrku s Pantovčaka bez davanja ostavke pa će se isto tako analizirati jesu li mu birači to honorirali ili pak zamjerili. Rezultat od četiri mandata zanimljiv je i iz razloga što se u SDP-u već od danas očekuje početak nove unutarstranačke bitke s obzirom na to da stranku na jesen očekuju novi stranački izbori.