Hercegovačka banka bila je najsnažnija bankovna institucija na tržištu Bosne i Hercegovine 2001. godine kada je visoki predstavnik Wolfgang Petritsch donio odluku o postavljanju privremene upraviteljice, Amerikanke Toby Robinson. Premda su međunarodni revizori, uključujući Deloitte Toucha, upravo Hercegovačkoj banci izdali “čist zdravstveni karton” što je značilo da je poslovanje banke u potpunosti legalno, vojne postrojbe SFOR-a su 6. travnja uz pomoć oklopnih vozila zauzele središnju zgradu Banke i zatvorile svih 30 njenih poslovnica.
2024. godine otvoren je stečajni postupak za ovu banku.
“Stečajni postupak Agencija za bankarstvo je pokrenula nakon pokušaja likvidacije Hercegovačke banke d.d. Mostar jer je dana 24. siječnja 2024. godine Agencija zaprimila prijedlog likvidatora Banke na osnovu kojeg je Agencija za bankarstvo FBiH dana 16. veljače 2024. godine donijela odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad društvom Hercegovačke banke d.d. Mostar pred Općinskim sudom u Mostaru.
Kao razlog za otvaranje stečaja Agencija je navela da se radi o nastupanju platežne nesposobnosti za izmirenje obaveza banke, jer se aktiva i obaveze banke ne mogu likvidirati u razumnom roku uprkos svim poduzetim aktivnostima”, navodi Općinski sud Mostar.
Stečeni uvjeti za isplatu
Ukupna priznata potraživanja vjerovnika u ovom stečajnom postupku, od prvog do šestog isplatnog reda, iznose 57.034.928,25 KM.
Kako doznaje Financa.ba, u subotu, 15. studenoga 2025., istekao je rok od 15 dana za podnošenje prigovora na prijedlog diobenog popisa koji je Općinski sud u Mostaru službeno objavio za prvu djelomičnu diobu u stečaju nad dužnikom Hercegovačka banka d.d. Mostar – u stečaju, čime su se stekli uvjeti za početak isplata.
Stečajna masa raspoloživa za djelomičnu diobu utvrđena je u iznosu od 13.250.637,19 KM. Drugi isplatni red bit će namiren u cijelosti (100%), dok je za peti isplatni red dostupno 13.242.739,19 KM, što omogućava 26,12% namirenja.
Podsjećamo, ukupna priznata potraživanja vjerovnika od prvog do šestog reda iznose 57.034.928,25 KM, a čak 80% tih potraživanja odnosi se na federalne, kantonalne i lokalne institucije i javna poduzeća.
Najveći pojedinačni vjerovnik je Federalno ministarstvo financija s 35% priznatih potraživanja, a slijedi ga Federalni zavod PIO/MIO s 24%.
Ostatak naplate potraživanja ovisit će o budućoj prodaji i unovčenju preostale stečajne imovine. Trenutačno je neizvjesno koliko će vjerovnici morati čekati na nove isplate, navode za Financa.ba.
Dinamika i konačna visina mogućeg namirenja bit će poznate tek nakon okončanja svih postupaka prodaje imovine koja još nije unovčena.