Mostar je ovih dana konačno nakon Odluke Gradskog vijeća od prošle godine uklonio imena ulica koja su nosila imena po ustaškim dužnosnicima i časnicima. Ovim je završena epizoda nametanja stigme Mostaru kao grada koji ima ulice po osobama iz Drugog svjetskog rata koji su bili na fašističkoj strani koja je doživjela poraz i koja je osuđena za svoja zla djela.
Tim činom također napravljen je još jedan važan iskorak u Mostaru, a Grad na Neretvi, koji je gotovo dva desetljeća bio grad slučaj, ali je zadnje dvije godine postao je grad primjer za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
A kako ovaj čin ima važnosti i odjeka izvan granica Mostara i BiH i da govori o kredibilnosti politike koju vodi Grad Mostar govore čestitke i odobravanje ove odluke od strane Židovske općine Mostar, kao i brojnih međunarodnih dužnosnika, uključujući predstavnike EU-a i SAD-a.
Tako je Mostar, na čelu s gradonačelnikom Mariom Kordićem, pokazao kako može biti pozitivan primjer i uzor drugima u BiH kada je u pitanju odnos prema prošlosti.
Simbolično je to učinjeno na sam Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe, a Mostar je ovime poslao i jasnu poruku drugim gradovima i lokalnim zajednicama u BiH koje i dalje imaju u nazivima ulica imena spornih osoba.
Sarajevo i dalje puno ulica dužnosnika NDH
Dok sarajevska gradonačelnica Benjamina Karić u svojim istupima redovito sipa fraze o toleranciji, multietničnosti i antifašizmu, nažalost i na sramotu, glavni grad države, i danas ima imena ulica koje su nazvane po suradnicima nacističkog i ustaškog režima.
Tako u Sarajevu i dalje postoji ulica nazvana po antisemitu Mustafi Busuladžiću, Osmanu ef. Rastoderu, pripadniku i aktivistu muslimanske policije Huseinu ef. Đozi, bojniku 13. Handžar divizije, reisu Fehimu Spahi, koji je pozvao muslimane da pozdrave rađanje ustaške NDH. Tu je i ulica Asafa Serdarevića, jednog od osnivača organizacije “Mladi muslimani” (ilegalna organizacija islamskih aktivista u BiH, osnovana 1939.), Sulejmana Pačariza Hodže, pukovnika Hrvatskih oružanih snaga i “junaka iz Hrvatskog Sandžaka”.
Postoje i dvojica dužnosnika koji su služili kao administrativni djelatnici u NDH, a imaju svoje ulice u Sarajevu. Alija Nametak, koji je bio je ravnatelj Hrvatskog državnog kazališta u Sarajevu za vrijeme NDH, čije ime nosi i jedna sarajevska škola, te Enver Čolaković, NDH-ov ataše za kulturu u Mađarskoj, kao i blizak suradnik Ante Pavelića.
Ulica Envera Čolakovića, nekadašnjeg atašea za kulturu NDH u Mađarskoj nalazi se na desnoj strani Miljacke, u sjevernom dijelu Starog Grada, kao i ulica Sulejman Pačariza Hodže, nekadašnjeg pukovnika i zapovjednik SS muslimanske policije koja se smjestila pod Mojmilom. Na Ilidži je Ulica Huseina Đoze, bojnika 13. SS divizije, a po njegovom imenu nazvana je i jedna osnovna škola u Goraždu. Husein efendija Đozo, bio je imam u Handžar diviziji SS vojske koja je služila na Balkanu. Pojedine grupe i glasila Đozu zovu “najistaknutijim intelektualcem Bošnjakom 20. stoljeća koji je ostavio dubok trag u životu bh. muslimana. Inače ova škola nalazi preko puta ulice Maršala Tita, ubojice i zločinca koji na duši ima više od milijun pobijenih nakon rata, a njemački Bild svrstao ga je među deset najvećih zločinaca 20. stoljeća.
Jedna ulica na desnoj strani Miljacke u Novom Sarajevu zove se po Muhamedu ef. Pandži, za kojeg povjesničari kažu da je jedan od najvećih zagovornika osnivanja SS Handžar divizije i jedini hodža koji je sudjelovao u povorci okupatorskih sila kroz Sarajevo Na Ilidži je i Ulica Osmana efendije Rastodera, pripadnika i aktiviste muslimanske policije kojeg su poslijeratne komunističke vlasti proglasile ratnim zločincem i ubijen je 1946. pod nerazjašnjenim okolnostima.
Također, Alija Izetbegović, otac Bakira Izetbegovića u Sarajevu se tijekom Drugog svjetskog rata (zajedno sa Nadžibom Šaćirbegovićem kao dio izaslanstva “Mladih Muslimana” ) sastao s muftijom jeruzalemskim El Huseinijem. Ovaj muftija je kazao da su “jedini neprijatelji muslimana i islama na svijetu Engleska i Amerika udruženi sa Židovima”, a njega su u jeku Drugog svjetskog rata 5. travnja 1943. godine dočekale tisuće oduševljenih muslimana u Sarajevu.
Banja Luka puna četnika
Ništa bolji primjer nije ni Banja Luka, administrativno sjedište Vlade Republike Srpske, gdje također postoje brojne ulice s imenima suradnika fašističkog režima i četničkog pokreta Draže Mihajlovića. Tako su i u Banja Luci, i brojnim drugim gradovima u RS-u, od posljednjeg rata promijenjeni nazivi mnogih ulica, pa su tako svoje ime na tablama i pločicama dobili i suradnici okupatora u Drugom svjetskom ratu, četnički vojvoda Uroš Drenović, četnički vojvoda Rade Radić, ali i Ravnogorski pokret.
Ali i ulice Dragiše Vasića, Rade Radića, Stevana Moljevića – sve pripadnika četničkog pokreta.
Tako i Rade Radić, kvisling, suradnik okupatora u Drugom svjetskom ratu ima ulica u banjalučkom naselju Vrbanja. U Banjoj Luci 24 ulice imaju imena vezana za posljednji ratni period. Svoje ulice imaju Nikola Koljević, potpredsjednik Republike Srpske u ratnom periodu, Milan Tepić, major JNA poginuo u Bjelovaru, Jasmir Malčić, Franc Šubert i Goran Radulović Bimbo – pripadnici VRS-a, zatim pukovnik Milan Stevilović i Slobodan Dubočanin.
/R. I./HMS/