Connect with us

BiH

Ne znamo šta jedemo, a to nas i ne zanima

Jajce Online

Published

on



Kilogram domaćih jagoda na jednoj od sarajevskih pijaca košta osam maraka, dok je kilogram onih uvoznih tri KM. I sami prodavači kažu da se po tome može odrediti koje su kvalitetnije jer stara narodna kaže: “Ako ne znaš šta je dobro, gledaj šta je skuplje”. Međutim, građani BiH nisu uvijek u mogućnosti da kupuju ono što je bolje, pa zbog toga i dođu u situaciju da jedu nešto što i nije baš najkvalitetnije. Građani koje smo zatekli na pijaci kažu kako vjeruju da je ono što kupuju ispravno.
Vraćeno voće
– Dođem kući, operem i vjerujem da je ono što sam kupio zdravo. Mislim da je cijela priča oko toga da su te namirnice nezdrave malo napuhana i ne bojim se da kupujem voće i povrće ni na pijaci niti u trgovinama, kazao nam je jedan Sarajlija, dok su prodavači mišljenja “da je to što prodajemo neispravno, ono ne bi ni došlo do nas. Zbog toga postoje i inspekcije koje su plaćene da zabrane uvoz neispravnih namirnica”.
Upravo nedavno imali smo situaciju kada je u našu zemlju zabranjen uvoz više od 42 tone voća. Naime, u ovim pošiljkama je utvrđena količina pesticida iznad dopuštene, a radi se o dvije pošiljke jagoda iz Grčke, prvoj od 4.000 kilograma i drugoj 2.560, te tri pošiljke mandarina iz Turske ukupne količine od 36.200 kilograma.
– Nakon što je laboratorijskim analizama utvrđena nedopuštena količina ostataka pesticida, inspektori Republičke uprave za inspekcijske poslove RS-a su u periodu mart – april 2019. zabranili uvoz i naredili povrat pošiljatelju ili uništavanje u prisustvu i pod nadzorom nadležnog inspektora dvije pošiljke svježe jagode. Ove pošiljke jagoda nisu stavljene na tržište BiH, što znači da nisu predstavljale rizik po zdravlje potrošača, kaže nam Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, a portparolka Inspektorata RS-a Dušanka Makivić pojašnjava da je u ovakvim situacijama veoma bitno da ne zakaže nijedna carinska ispostava u BiH.
Naime, sve što se uveze preko carinskih ispostava u FBiH, gdje kontrole vrše nadležni federalni inspektori, kao i pošiljke koje se uvezu preko distrikta Brčko, gdje kontrole vrše inspektori distrikta, može da se prometuje i na tržištu Republike Srpske i obrnuto.
– S obzirom na to da je kretanje robe između entiteta slobodno, od ključnog značaja je da svi kontrolni organi prilikom pregleda pošiljki hrane na uvozu postupaju jednoobrazno i na istovjetnim principima. Posebna pažnja inspektora usmjerena je na proizvode kod kojih je u prethodnim kontrolama utvrđena neka nepravilnost, proizvode koji su specifični za pojedina godišnja doba, proizvode za koje u zemljama regiona postoje izvjesni rizici ili su utvrđene nepravilnosti, proizvodi koji se prvi put uvoze i slično. Za pošiljke od kojih su uzeti uzorci za analizu zabranjuje se stavljanje u promet, distribucija ili prerada, sve do donošenja rješenja inspektora u skladu sa rezultatima laboratorijskog ispitivanja uzoraka, kaže Makivić.

MARIĆ: KUPCI NE GLEDAJU DEKLARACIJE NA PROIZVODIMA

 
Nadležne inspekcije Inspektorata RS-a su, dodaje, u 2018. godini prilikom uvoza hrane na carinskim ispostavama i graničnim prelazima u RS-u, za potrebe laboratorijskog ispitivanja kvaliteta, zdravstvene i mikrobiološke ispravnosti, uzele 3.882 uzorka. Na osnovu rezultata analiza za 32 pošiljke hrane zabranjen je uvoz iz razloga mikrobiološke ili hemijske neispravnosti, neodgovarajućeg kvaliteta, nepotpunog ili neadekvatnog deklarisanja. U 91 slučaju utvrđeno je da deklaracije proizvoda nisu bile usklađene sa našim zakonodavstvom, te su uvoznici po nalogu inspektora izvršili dodatno deklarisanje i usklađivanje sadržaja deklaracija sa propisima RS-a i BiH, nakon čega su one puštene u promet. Propusti su utvrđeni kod različitih proizvoda kao što su konditorski proizvodi porijeklom iz Turske, Kine i Hrvatske, dijetetski proizvodi iz Slovačke, orašasti plodovi porijeklom iz Irana, Mađarske i Španije, prerađevine od povrća porijeklom iz Portugala i Indije, kuhinjske soli porijeklom iz Srbije, Italije i Pakistana i drugo.
– U ovoj godini zabranjen je uvoz za sedam pošiljki hrane, od čega je pet pošiljki voća zbog povećanog sadržaja pesticida, među kojima su mandarine iz Turske i jagode iz Grčke, te jedna pošiljka alkoholnih pića i jedna pošiljka meda. U protekloj godini, po nalogu republičkih inspektora, uništeno je 1.300 kilograma hrane koja je neprikladna za ljudsku upotrebu zbog neodgovarajuće deklaracije, isteklog roka upotrebe ili promjene senzornih svojstava. Riječ je o pojedinačnim slučajevima u kojima su inspektori zatekli po nekoliko pakovanja hrane kojoj je istekao rok upotrebe, a najčešće je riječ o proizvodima koji po svojoj prirodi imaju kraći rok trajanja, kao što su mliječni i mesni proizvodi, osvježavajuća pića, konditorski proizvodi i slično, kaže Makivić.
I Federalna uprava za inspekcijske poslove u periodu kada su se pojavile ove neispravne pošiljke imala je pune ruke posla, a pored granične kontrole radili su i unutrašnji nadzor.
Pooštrene kontrole
– Tu spada i nadzor kantonalnih inspekcija koje moraju pooštriti kriterije. U sinergiji sa Agencijom za sigurnost hrane BiH, dobili smo nalog da se vrši pooštren nadzor, tako da smo sa Republičkom upravom tražili modalitet kako da to uradimo. Agencija je na tom tragu napravila višegodišnji plan, tako da će se u narednom periodu vršiti monitoring u čitavoj Federaciji, da se suzbije svaki vid nekvalitetne robe na bh. tržištu. Međutim, i građani moraju posvetiti pažnju tome gdje i šta kupuju, to trebaju biti objekti koji su pod nadzorom, što znači objekti u kojima se vrše inspekcijski nadzori, naglašava Muamer Terzić, pomoćnik direktora FUZIP-a za graničnu inspekciju, te dodaje kako je moguće da se na tržištu pojavi roba sumnjivog kvaliteta, ali će inspekcija pratiti sve i truditi se da takvih slučajeva bude što manje.
I predstavnici udruženja potrošača smatraju kako bi kontrole trebale biti bolje, a potrošači pažljiviji.
– Oni uopšte ne razmišljaju o ispravnosti hrane kada kupuju, niko ne čita šta piše na deklaracijama, odakle su došli mladi luk, paradajz, limun, banana…, a većina onoga što kupujemo je uvozno. Slobodno možemo reći da ne znamo šta jedemo, ali i da nas to mnogo i ne interesuje. Jednostavno, još nismo toliko odgovorni da sami sebe kontrolišemo, da se informišemo o tome da možda neka uvezena namirnica nije dobra. Uvijek pominjemo meso koje jedemo iz bog zna kojih sve zemalja, a nijedan potrošač ne zna odakle je to meso koje je kupio došlo. Mi smo ti koji trebamo povesti više računa o tome šta kupujemo, jer nema te organizacije, inspekcije, tog udruženja i medija koji nam mogu pomoći ukoliko sami ne povedemo više računa o tome, poručuje Murisa Marić iz Udruženja DON iz Prijedora.

(oslobojdnje.ba)

Objava Ne znamo šta jedemo, a to nas i ne zanima pojavila se prvi puta na Jajce Online.



Feed: Jajce-Online.com

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vrijeme je isteklo. Molimo osvježite i unesite CAPTCHA vrijednost.

Advertisement