Nije tajna da su u Republici Srpskoj još uvijek na snazi određene njemačke mjere i neki projekti obustavljeni, a to je povezano s izjavama i postupcima Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.
To je u intervjuu za “Nezavisne” izjavio Alfred Granas, njemački veleposlanik u Bosni i Hercegovini, koji je u ponedjeljak posjetio Banju Luku.
„Problem nisu samo secesionističke izjave, već i uvrede koje se ponekad izriču u javnom prostoru. S druge strane, vidimo i neke pozitivne pomake – neki zakoni su povučeni, jedan je Ustavni sud proglasio nevažećim. Dakle, ima određenog napretka. Ali, nažalost, retorika se nastavlja“, rekao je. Na pitanje je li prethodna vlada Save Miniča bila legitimna za Njemačku, odgovorio je potvrdno.
„Mi u Njemačkoj smo odlučili da ćemo, sve dok ustavna institucija – prvenstveno Ustavni sud – ne presudi da je neustavna, tu vladu tretirati kao legitimnu“, objasnio je.
NN: Danas (ponedjeljak) ste u Banja Luci, pa je moje prvo pitanje: kakvi su vaši dojmovi o gradu i koga ste sreli tijekom posjeta?
GRANAS: Uvijek je lijepo biti na sunčanom mjestu – tada sve izgleda svjetlije i ugodnije. Ali i bez toga, moram reći da mi se Banja Luka sviđa. Što se tiče sastanaka, sastali smo se s premijerom. Samo pet minuta prije dolaska saznali smo da je dao ostavku, ali smo ipak održali sastanak.
NN: Je li vam to spomenuo tijekom razgovora? Je li objasnio razloge?
GRANAS: Objasnio je da postoje određene sumnje u vezi s legalnošću prethodne vlade i procesom njezina imenovanja. Zato su htjeli biti potpuno sigurni da je sve pravno čisto, pa je odlučio dati ostavku. Dojam koji sam stekao bio je da će vjerojatno u relativno kratkom roku biti ponovno imenovan za premijera. U tom slučaju, imenovao bi ga predsjednik kojeg je Središnje izborno povjerenstvo nedavno potvrdilo kao legitimnog predsjednika Republike Srpske.
NN: Je li bilo ikakvih sumnji u njemačkoj diplomaciji ili vladi u vezi s legitimnošću te vlade? Premijer je na konferenciji za novinare nagovijestio da međunarodna zajednica vjeruje da njegova vlada možda nije u potpunosti legitimna.
GRANAS: Izraz “privremeni predsjednik”, pod kojim je imenovan, doista se ne nalazi u Ustavu. Ali, s druge strane, u Ustavu također ne postoji odredba koja kaže da takva konstrukcija nije moguća. Takva rješenja ponekad se javljaju u prijelaznim fazama. Mi u Njemačkoj smo odlučili da ćemo, sve dok neka ustavna institucija – prvenstveno Ustavni sud – ne presudi da je neustavna, tu vladu tretirati kao legitimnu vladu Republike Srpske. U tom smislu, situacija je sada još jasnija nego prije, jer će novog premijera birati parlament, a potvrditi predsjednik.
NN: Vaš prethodnik imao je prilično kompliciranu situaciju kada je preuzeo dužnost njemačkog veleposlanika. Postoji li sada šansa da odnosi između Republike Srpske i Njemačke uđu u novu fazu ili je prerano za takve procjene?
GRANAS: Da, imao sam lakši početak nego moj prethodnik. To nema veze ni sa mnom ni s njim, već s drugačijim pristupom vlasti u Republici Srpskoj u to vrijeme. Predao sam svoje ovjerenje bez ikakvih problema i sve je prošlo prilično glatko. Naravno, u međuvremenu su se dogodile određene stvari. Nije tajna da su još uvijek na snazi određene mjere i neki projekti koji su obustavljeni. To se prvenstveno odnosi na izjave i postupke gospodina Dodika. Ono što govori, ali i ono što radi, ima posljedice. Problem nisu samo secesionističke izjave, već i uvrede koje se ponekad iznose u javnom prostoru. S druge strane, vidimo i određene pozitivne pomake – neki zakoni su povučeni, jedan je Ustavni sud proglasio nevažećim. Dakle, ima određenog napretka, ali, nažalost, retorika se nastavlja.
NN: Znači li to da još niste uvjereni da je situacija potpuno riješena, za razliku od vaših američkih partnera koji vjeruju da jest?
GRANAS: Naši američki prijatelji postigli su dogovor s vlastima u Republici Srpskoj i s gospodinom Dodikom. Mi nismo zaključili takav sporazum. Vidimo određeni napredak, ali želimo vidjeti koliko je on održiv. Ova situacija nije nešto u čemu uživamo. Ali također ne možemo jednostavno dati novac njemačkih poreznih obveznika ako ne vidimo ozbiljnu spremnost za suradnju s druge strane. Znate, ako vas netko stalno udara, a zatim očekuje da mu date ček, to je teško.
NN: Republika Srpska, kao i cijela Bosna i Hercegovina, vrlo je povezana s Njemačkom: ekonomski, kulturno, preko obitelji, posla u Njemačkoj… Zato se u društvu postavlja pitanje koliko će dugo RS i BIH biti taoci ovih političkih nesporazuma.
GRANAS: To pitanje biste prije svega morali postaviti gospodinu Dodiku. Imamo dojam da on još uvijek donosi ključne odluke. Stvari se događaju kada on kaže da bi trebale, a ne događaju se kada on kaže da ne bi trebale.
NN: Dakle, još uvijek mislite da je on glavna politička figura, iako formalno možda nije u toj ulozi?
GRANAS: Sve ukazuje na to. Ako upotrijebimo vašu analogiju o ‘taocima’, rekao bih da to više dolazi s te strane. Jer, kao što ste rekli, situacija nije prirodna. Stotine tisuća ljudi iz Bosne i Hercegovine žive u Njemačkoj, među njima i mnogi ljudi iz Republike Srpske. Njemačka je, nakon EU u cjelini, najveći pojedinačni doprinos razvojnoj suradnji i javnim ulaganjima ovdje. Ovdje posluje oko 500 njemačkih tvrtki, mnoge od njih u Republici Srpskoj, i dobro posluju. Spremni smo i želimo doprinijeti razvoju. Ali, s druge strane, moramo vidjeti određeni pomak – prije svega, umjereniji pristup donositelja političkih odluka u Republici Srpskoj.
NN: Čini mi se da su tri njemačke vlade – Angela Merkel, zatim Scholz i sada Merz – bile prilično dosljedne u podršci pristupanju Zapadnog Balkana EU. Međutim, povijesni kontekst se promijenio: rat u Ukrajini, sada rat na Bliskom istoku. Je li proširenje EU danas manje važno nego što je bilo prije?
GRANAS: Rekao bih da postoje dvije strane ovog pitanja. Prva je ono što ste opisali – veliki broj kriza i sukoba koji zahtijevaju pažnju i energiju političkih čelnika. Kada ste stalno u načinu upravljanja krizama, teško se usredotočiti na dugoročne procese. Ali, s druge strane, ova nova njemačka vlada je vrlo jasno dala do znanja da je integracija Zapadnog Balkana u EU jedan od njezinih prioriteta vanjske politike. Postoji politička volja i postoji angažman. Njemačka želi unijeti novu dinamiku u proces proširenja. Istodobno, sada postoji šira dinamika u Europi: imamo Europsku komisiju koja je za proširenje i veliki broj država članica koje također podržavaju proširenje. Dakle, postoji osjećaj da je sada vrijeme za napredak.
NN: Ali trenutno u BIH gotovo da nema napretka. Možemo li si priuštiti čekati do izbora, a onda početi ozbiljno raditi na europskom putu?
GRANAS: Vrlo jednostavno rečeno: ne možete. Postoji dinamika koja vjerojatno neće trajati vječno. Ako se ništa ne poduzme prije izbora, a zatim čekate do listopada, ova će godina biti izgubljena. Dakle, moja poruka građanima ove zemlje je: vrijeme je sada. Pogledajte stvarnost. Što dobivate od Rusije? Gotovo ništa. Što dolazi iz Europe? Investicije, trgovina, razvojni projekti – svaki dan. Primjer je Plan rasta za zapadni Balkan. Za Bosnu i Hercegovinu to znači oko 900 milijuna eura za infrastrukturne i razvojne projekte. Više od sto milijuna eura već je izgubljeno jer političke odluke nisu donesene na vrijeme. Ako se ovo nastavi, cijelih 900 milijuna moglo bi nestati.
NN: U Bruxellesu se sve više govori o mogućem novom modelu pristupanja – možda faznom pristupu ili različitim razinama integracije u EU. Je li to realna opcija?
GRANAS: Postoji ta rasprava, ali zasad nema konkretnog rezultata. Neki od nas su pomalo skeptični prema takvom modelu. Bit članstva u EU je pristup jedinstvenom tržištu, a da biste u njemu sudjelovali, morate provesti velik broj reformi. Ako se te reforme ne provedu, teško je vidjeti kakvu bi stvarnu korist donio ‘među’ model. Osim toga, članstvo je članstvo. Teško je zamisliti različite ‘razine članstva’ s različitim pravima donošenja odluka. Ipak, rasprava je u tijeku i vidjet ćemo kakav će biti konačni ishod.
NN: Kao veleposlanik jedne od najutjecajnijih zemalja EU, možete li jasno reći: postoji li mogućnost da se uvjeti za pristupanje ublaže?
GRANAS: Uvjeti moraju biti ispunjeni. Ako se računa na to da će EU na kraju popustiti, onda će se taj proces nastaviti još 50 godina.
NN: Na kraju, jedno pitanje koje možda nije prikladno postaviti Vama, ali ću ga ipak postaviti: Postoji li realna šansa da Crna Gora uskoro postane članica EU?
GRANAS: Prema informacijama koje imamo, postoji realna mogućnost da Crna Gora završi pregovore već ove godine. Postoji ambicija da se do kraja godine potpiše sporazum o pristupanju, nakon čega slijedi proces ratifikacije u državama članicama. Ako se to dogodi, poslalo bi snažan signal cijeloj regiji. Poruka bi bila jasna: kada postoji politička volja i kada se provedu reforme, članstvo u EU je moguće.