Porezni dug u Bosni i Hercegovini i dalje predstavlja jedan od najvećih ekonomskih problema, a najnoviji podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) pokazuju razmjere krize – čak 49 tvrtki duguje više od milijun konvertibilnih maraka PDV-a i trošarina.
Na vrhu liste je sarajevski GRAS s dugom većim od 29,7 milijuna KM , a slijedi ga Rudnik ugljena “Kreka” u Tuzli s više od 23,3 milijuna KM . Među najvećim dužnicima su i privatne tvrtke i javna poduzeća, što dodatno komplicira situaciju.
Ukupni dug najvećih poreznih obveznika u Federaciji BiH prelazi 2,7 milijardi KM , dok Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) na državnoj razini potražuje stotine milijuna KM od više od 1300 tvrtki .
Javna poduzeća među najvećim dužnicima
Popis pokazuje da među najvećim dužnicima dominiraju javna poduzeća i tvrtke povezane s državom.
Osim GRAS-a i “Kreke”, visoko na listi su i:
- Bosmal Sarajevo – 14,8 milijuna KM
- Radiotelevizija Bosne i Hercegovine – 7,4 milijuna KM
- Monter & Co Bijeljina – 7,6 milijuna KM
- Hisar Trade Brčko – više od 7 milijuna KM
Dugovi koje je gotovo nemoguće naplatiti
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da je značajan dio tih dugova praktički nenaplativ.
Veliki broj tvrtki s popisa:
- je u stečaju
- ima blokirane račune
- nema imovine
- ili su vlasnici izvan Bosne i Hercegovine
To znači da dugovi često ostaju samo na papiru.
Strane tvrtke među dužnicima: Milijuni izvan dosega države
Poseban problem predstavljaju tvrtke u stranom vlasništvu, koje također duguju milijune. Šest takvih tvrtki duguje oko 10,5 milijuna KM .
Među njima su:
- FlyBosnia – 3,01 mil. KM (BiH/Saudijska Arabija)
- Bioil Doboj – 2,67 mil. KM (Turska)
- Petrona Trade – 1,98 milijuna KM (Švicarska)
- Tvornica kreveta NAPCO – 1,12 milijuna KM (Nizozemska)
- KPA Unicon (Finska) – oko 925 tisuća KM
- Al-Dihani – oko 765 tisuća KM (Kuvajt)
Mnoge od tih tvrtki su zatvorene ili ne posluju aktivno, što dodatno otežava naplatu.
Kako dug postaje nenaplativ?
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, problem nastaje jer strane tvrtke često napuštaju BiH, nemaju imovinu ili formalno imaju predstavnike koji nisu pravni dužnici.
„U procesu prisilne naplate često dobivamo informacije da su osnivači napustili Bosnu i Hercegovinu. Od tog trenutka nadalje, mogućnosti naplate su minimalne “, ranije je za RFE/RL izjavila UIO .
U takvim slučajevima država praktički ostaje bez mehanizama za naplatu duga.
Postoje kazne, ali praksa je drugačija
Zakoni u Bosni i Hercegovini predviđaju stroge kazne za utaju poreza – od novčanih kazni do zatvorskih kazni u trajanju od šest mjeseci do deset godina.
Međutim, sudska praksa pokazuje da se obično izriču blaže kazne.
Jedan od rijetkih strožih slučajeva je presuda iz 2020. godine, kada je Sud Bosne i Hercegovine osudio Emira Suljića na četiri i pol godine zatvora zbog utaje PDV-a od 580.000 KM.
Kako se dugovi gomilaju, proračuni ostaju bez prihoda koji bi se trebali ulagati u zdravstvo, infrastrukturu i socijalne naknade.
U praksi to znači da teret financiranja države sve više snose građani, radnici i vlasnici malih poduzeća koji redovito plaćaju svoje obveze.
Neodgovarajući sustav
Iako se popisi dužnika redovito objavljuju, ključni problem ostaje – nedostatak učinkovite naplate . Bez jačih mehanizama kontrole i odgovornosti, dugovi će nastaviti rasti, a dio novca ostat će neplaćen zauvijek.
U zemlji u kojoj deseci tvrtki duguju milijune, pitanje više nije tko duguje – već zašto se ti dugovi godinama ne naplaćuju .
Potpuni popis dužnika PDV-a i trošarina pogledajte na ovoj poveznici.
POTPUNI SPISAK POGLEDAJTE OVDJE:
.