“Činjenica da je HRS i službeno jedina oporbena stranka s hrvatskim predznakom daje nam ogromnu odgovornost vođenja drugačije politike od one na koju smo navikli od naših vladajućih elita. Izborni sabor HRS-a je trenutak konsolidacije, stvaranja temelja za snažniju i intenzivniju političku borbu koju će HRS voditi u sljedećem razdoblju. Odgovornost je tim veća zbog činjenice da je danas HRS neizostavan politički subjekt u svim dogovorima i razgovorima o sudbini BiH”. Poruke su ovo s „2. Izbornog Sabora HRS-a“ na kojem je izabrano vodstvo ove stranke.Na Saboru se biralo vodstvo i članovi tijela stranke po vertikali od Predsjednika, preko Predsjedništva, Glavnog odbora, do Nadzornog odbora i Suda Časti. Za predsjednika je izabran Slaven Raguž. U Predsjedništvo su izabrani uglavnom novi ljudi od Posavine do Hercegovine: Ivan Krištić (Županija Posavska), Goran Marković (Tuzlanska županija/Brčko distrikt), Marija Ćosić (Zeničko-dobojska/Sarajevska županija), Sanjan Martinović (Županija Središnja Bosna), Hrvoje Ćurković (Hercegbosanska/Unsko-sanska županija), Mirko Vasilj i Vesna Šunjić (Hercegovačko neretvanska županija), te Marijana Primorac (Županija Zapadnohercegovačka).
Slaven Raguž je u svom završnom obraćanju iznio planove aktivnosti HRS-a za razdoblje do sljedećeg Sabora, planiranog u vrijeme Općih izbora 2026. Prije svega, radit će se na jačanju HRS-ove infrastrukture po BiH, osnaživanju uloge HRS-a u međunarodnim krugovima jačajući suradnju primarno s ECR-om i vladama zemalja gdje članice ove grupacije Europskog parlamenta čine vlast. Jačanje suradnje s Mostom u RH, kao i drugim oporbenim strankama iz Hrvatske u cilju pripreme za izborne cikluse u ovoj državi, itd.-Izborni sabor je trenutak novog početka HRS-a na debelo osnaženim temeljima ne samo ove stranke, nego i nove politike koja će u fokusu imati hrvatski narod, ali primarno hrvatskog čovjeka. Hrvatskom narodu je potrebna politika po mjeri čovjeka i samo takva politika može osigurati njegovu budućnost u BiH, zaključuje se u priopćenju HRS-a