Politički analitičar i komentator Damir Omerbegović oglasio se na svom Facebook profilu o odnosu prema srednjovjekovnoj Bosni, ulozi franjevaca u očuvanju povijesnog sjećanja te odnosu prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini. U objavi je iznio niz oštrih stavova o suvremenim interpretacijama srednjovjekovne bosanske povijesti.
„Hvala franjevcima što su sačuvali sjećanje na srednjovjekovnu Bosnu. I hvala Hrvatima u Bosni i Hercegovini koji to sjećanje i danas nose bez stida i bez zaborava. Sve to nipošto nije mala stvar“, napisao je Omerbegović.
Istaknuo je kako se, prema njegovu mišljenju, u Bosni i Hercegovini prošlost često prilagođava potrebama sadašnjosti.
„U ovakvoj zemlji, u kojoj se prošlost konstantno prekraja prema potrebama sadašnjosti, upravo su oni kroz stoljeća čuvali bosansko srednjovjekovlje kao živu povijesnu baštinu, a ne kao obični dnevno-politički rekvizit“, naveo je.
Posebno se osvrnuo na način na koji dio bošnjačke javnosti promatra srednjovjekovnu Bosnu.
„Današnja bošnjačka potreba da se srednjovjekovna Bosna predstavi kao gotovo isključivo bošnjačka historijska prethodnica nije ozbiljna historiografija, nego ideološka konstrukcija. To nije nikakva ljubav prema našoj historiji, nego njeno bezobrazno prisvajanje“, tvrdi Omerbegović.
U nastavku objave kritizirao je, kako je naveo, ideju o izravnom i ekskluzivnom nasljeđivanju srednjovjekovne Bosne, povezujući je s osmanskim razdobljem.
„Posebno mi je licemjerno kada upravo mi Bošnjaci sebi umišljamo da smo direktni i ekskluzivni nasljednici kraljevstva koje je palo pod Osmanlije, dok smo istovremeno stoljećima gradili identitet upravo unutar osmanskog, islamskog i orijentalnog civilizacijskog kruga“, napisao je.
Omerbegović smatra da se pritom pojavljuje svojevrsna povijesna proturječnost.
„Ne možeš politički, simbolički i emotivno veličati imperij koji je uništio bosansku državu, upijati njegov kulturni obrazac do te mjere da od njega napraviš sastavni dio vlastitog identiteta, a onda glumiti jedinog legitimnog nasljednika onoga što je taj isti imperij pregazio“, poručio je.
Posebno se osvrnuo na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i njihovo pravo da srednjovjekovnu Bosnu smatraju dijelom vlastitog povijesnog nasljeđa.
„Još je gore kada se Hrvatima iz BiH danas na svakom ćošku pokušava osporiti pravo da u srednjovjekovnoj Bosni vide i svoj povijesni temelj“, napisao je Omerbegović.
U tom kontekstu istaknuo je ulogu franjevaca i katoličkog stanovništva u očuvanju povijesnog kontinuiteta.
„Ako je iko kroz kontinuitet vjere, kulture, samostana, arhiva i kolektivnog pamćenja sačuvao nit s tom Bosnom, onda su to upravo franjevci i katoličko stanovništvo iz kojeg u velikoj mjeri potječu današnji Hrvati Bosne i Hercegovine“, tvrdi.
Omerbegović je pritom zaključio kako je riječ o činjenici koja je, prema njegovu mišljenju, neugodna dijelu bošnjačke javnosti.
„To je jednostavna činjenica, koliko god bila neugodna bošnjačkom nacionalnom mitu“, napisao je.
Kritizirao je i suvremene interpretacije povijesti kroz spomenike, kipove i druge načine predstavljanja srednjovjekovne Bosne.
„Zato je sramotno kada danas slušamo moraliziranje o tome ko krade srednjovjekovnu Bosnu, a upravo su oni koji najglasnije viču često prvi koji tu istu Bosnu nasilno prekrajaju samo kako bi je nazor ugurali u okvir današnjeg identiteta“, naveo je.
Prema njegovim riječima, u takvim se interpretacijama iz prošlosti uklanjaju ili umanjuju elementi koji se ne uklapaju u današnje identitetske obrasce.
„Na spomenicima, kipovima i u novim interpretacijama iz te se prošlosti uredno ‘pročišćava’ ono što danas ne odgovara, kršćanski karakter epohe umanjuje, politička i kulturna stvarnost falsificira, a simboli frankenštajnski sastavljaju samo da bi nam izgledali kao prirodni produžetak današnjeg bošnjaštva“, tvrdi Omerbegović.
Na kraju je poručio da srednjovjekovna Bosna ne može biti predmet isključivog vlasništva bilo kojeg današnjeg naroda.
„Srednjovjekovna Bosna nije ničije privatno vlasništvo“, napisao je, dodajući kako su, kada je riječ o očuvanju njezina nasljeđa, franjevci i Hrvati Bosne i Hercegovine, prema njegovu mišljenju, imali posebno važnu ulogu.
„I sve je to, prije svega, naša tragedija, jer nam to niko drugi nije uradio. Sami smo sebi dopustili da izgubimo vlastiti kontinuitet, a onda smo stoljećima kasnije počeli prekrajati prošlost kako bismo sakrili tu prazninu“, zaključio je Omerbegović. /HMS/