Connect with us

BiH

Otimačina u tri čina: FBiH bi mogla ostati bez desetina miliona maraka…

Avatar

Published

on

Otimačina u tri čina: FBiH bi mogla ostati bez desetina miliona maraka...

BiH

14 godina nakon kriminalne dokapitalizacije

Vlada Federacije BiH odlučila je angažirati sarajevskog advokata Almira Gagulu i advokatsku kancelariju iz Švicarske Walder Wyss LTD Cirih za pravne usluge u postupku arbitraže pred Međunarodnim arbitražnim sudom koji je protiv Vlade FBiH pokrenuo Konzorcij INA/MOL, kao većinski vlasnik Energopetrola. Riječ je o advokatskim uslugama na period od tri godine, a indikativno je da bi za te usluge trebalo biti izdvojeno 3,6 miliona maraka

.fb-comments,.fb-comments span,.fb-comments span iframe[style]{min-width:100%!important;width:100%!important}

Prošlo je skoro 14 godina otkako je 2006. godine tadašnja Vlada Federacije odlučila izvršiti dokapitalizaciju Energopetrola i prodati većinsko vlasništvo od 67% u toj kompaniji za mizernih oko 10 miliona maraka hrvatsko-mađarskom Konzorciju INA/MOL, a svoj udio vlasništva svesti na 22%. Od tada do danas ostalo je nejasno i nerazjašnjeno je li taj konzorcij ispunio sve ugovorene obaveze prema kojima je bio dužan uložiti u Energopetrol oko 150 miliona maraka.

Godinama je ukazivano na brojne malverzacije u vezi s ovom dokapitalizacijom, kao i gubitke u Energopetrolu, međutim, čak i optužnice koje je Tužilaštvo Kantona Sarajevo 2014. godine podiglo protiv devet osoba nakon višegodišnjeg procesa pale su, a optuženi su iz ovog spora izašli nevini.

Potraživanja radnika

Podsjetimo, u ovom slučaju optuženi su bili bivši premijer FBiH Nedžad Branković, bivši direktor Energopetrola Namik Bušatlić, te članovi Komisije za dokapitalizaciju Energopetrola Kasema Ćatović, advokat Ahmed Žilić, Mirko Puljić, profesor Sead Kreso, Safet Proho, Anka Šešlija i Alma Haseta.

Prema optužnici, članovi Komisije su, znajući da je ugovor štetan, s namjerom pomogli premijeru Vlade FBiH Ahmetu Hadžipašiću, koji je u međuvremenu preminuo, te Namiku Bušatliću, tada direktoru u Energopetrolu d.d. Sarajevo, i Konzorciju INA/MOL u sklapanju štetnog ugovora po interese Energopetrola i Federacije BiH.

Premda Branković nije potpisao Ugovor o dokapitalizaciji Energopetrola, već njegov prethodnik na toj funkciji Ahmet Hadžipašić, Branković je bio obuhvaćen optužnicom jer je Tužilaštvo KS smatralo da je napravio propust time što nije vodio računa o realizaciji Ugovora.
Suština je da je prema optužnici Konzorcij investiranje u Energopetrol finansirao iz tekućeg poslovanja kompanije, a ne svojim sredstvima, kako je bilo predviđeno Ugovorom, no zbog toga niko nije odgovarao.

U međuvremenu su se pojavili problemi sa isplatom dugovanja prema radnicima Energopetrola koji su pokrenuli tužbe zbog neisplaćenih potraživanja na koja su imali pravo. Od prvobitnih nekoliko miliona, koliko su vrijedili tužbeni zahtjevi, oni su dostigli iznos od 65 miliona maraka.

Faksimil Ugovora o angažiranju advokata: Milioni maraka za advokatske usluge

Isplata tih potraživanja dovela je do sporenja između Vlade FBiH i INA/MOL-a o tome ko je obavezan isplatiti radnike. Od 2006. do danas izmijenjala su se četiri saziva Vlade FBiH, i to ona Nedžada Brankovića, zatim Mustafe Mujezinovića koji je nedavno preminuo, Nermina Nikšića, a od 2015. još vlada ova aktuelna Fadila Novalića. Niko od njih nije uspio riješiti ovaj problem.

Zajedničko svim ovim vladama, kada je javnost u pitanju, ali i Parlament FBiH, jeste to da su se očigledno prešutno sve obavezele na “zakon šutnje” o ovom, ali i drugim pitanjima u vezi s Energopetrolom.

Ono što se zna jeste da je u vrijeme Nikšićeve vlade INA/MOL, pozivajući se na Ugovor, pokrenuo arbitražni spor protiv Vlade FBiH pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Švicarskoj. U to vrijeme Vlada je uspjela da pregovorima s Konzorcijem ovaj spor ostane u fazi mirovanja.

Indikativan iznos usluga

Tada je angažiran i advokat iz Švicarske koji je trebao zastupati interese Vlade FBiH. No, prošle godine objavom informacije iz Vlade FBiH saznalo se da je taj advokat otkazao svoje usluge Vladi koja nije pojasnila razloge zbog kojih je do toga došlo.

Ta vijest bila je uvertira u nove aktivnosti Vlade, a to je da se ekspresno dala u potragu za novim advokatskim timom koji će je zastupati u eventualnom sporu.

Tako je gotovo neprimjetno i u sjeni burnih političkih dešavanja, kojih ne manjka ni danas, u septembru prošle godine na internetskoj stranici Vlade FBiH osvanula informacija da je donesena odluka o angažmanu sarajevskog advokata Almira Gagule i advokatske kancelarije iz Švicarske Walder Wyss LTD Cirih za pravne usluge u postupku arbitraže pred Međunarodnim arbitražnim sudom koji je protiv Vlade FBiH pokrenuo Konzorcij INA/MOL, kao većinski vlasnik Energopetrola. Riječ je o advokatskim uslugama na period od tri godine, a indikativno je da bi za te usluge trebalo biti izdvojeno 3,6 miliona maraka!

Nikad razjašnjena dokapitalizacija nekadašnje državne kompanije

Ova odluka na internetskoj stranici Vlade FBiH čak nije objavljena ni u tekstu, kako se uobičajeno objavljuju ostale odluke sa sjednica, nego je objavljen faksimil dokumenta odluke koji potpisuje sekretar Vlade FBiH Edita Kalajdžić. Navedeno je da je mjesto izvršenja Švicarska i po potrebi neka druga destinacija po zahtjevu ugovornog organa. Mjerodavno pravo je pravo te zemlje, a za određena pitanja pravo Bosne i Hercegovine.
Inače je Generalni sekretarijat Vlade FBiH 9. augusta prošle godine objavio javni poziv za dostavu ponuda, a već 3. septembra donesena je odluka da je izabran najpovoljniji ponuđač. Prema javnom pozivu i odluci, advokatima bi iznos od 3,6 miliona bio isplaćivan u periodu 2019, 2020. i 2021. godine, i to sukcesivno u iznosu od 1,2 miliona svake godine.
Međutim, u Budžetu FBiH za ovu godinu pod stavkom Ugovorene usluge –Troškovi arbitraže pred Međunarodnim arbitražnim sudom MOL/INA navedeno je da Vlada za ove namjene planira u ovoj godini izdvojiti 2,5 miliona maraka!

Zid šutnje

Ova odluka pokazuje da se priči o Energopetrolu ne nazire kraj. U pokušaju da saznamo više detalja o ovom sporu i o odluci da se milioni maraka izdvoje za advokate, u Vladi smo naišli na zid šutnje.

Na naš pisani upit Edita Kalajdžić, sekretar Vlade koja je potpisala odluku o angažmanu advokata, nije odgovorila. Premijer FBiH Fadil Novalić također nije odgovorio na naš upit koji smo mu poslali, a Nermin Džindić, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije, na naše pitanje kako komentira najnovije informacije u vezi s arbitražom i eventualnim gubitkom spora, kratko je odgovorio: “Nisam u Sarajevu”, baš kao da odgovor na ovo pitanje zahtijeva njegovo prisustvo u glavnom gradu.

S druge strane, u kompaniji INA u Zagrebu odgovorili su na upit Fokusa, a njihovo objašnjenje još više dovodi u pitanje potrebu angažmana advokata za arbitražu u ovom trenutku, jer su iz ove kompanije poručili da otvorena pitanja žele prvenstveno rješavati pregovorima.

INA: Tvrde da su ispunili sve obaveze i da će prije arbitraže ići u pregovore s Vladom FBiH

U INA-i nam, iako su oni pokretači spora, nisu mogli kazati ni kada bi on trebao početi, a Vlada je, kao što smo naveli, predvidjela već plaćanje advokata za period od tri godine, uključujući i 2019. iako se očigledno prošle godine ništa nije dešavalo u ovom sporu, a zastupnici su angažirani tek krajem prošle godine.

– Početak i dinamika rješavanja spora ovisi o stranama u postupku i arbitražnom tribunalu. INA prvenstveno želi otvorena pitanja rješavati u dijalogu s Vladom Federacije BiH, što smatramo da je u interesu obiju strana te u interesu Energopetrola. Pri tome, INA smatra kako je konzorcij ispunio sve preuzete obveze u skladu s Ugovorom o dokapitalizaciji, a što je potvrdila i neovisna međunarodna revizorska kuća Deloitte u svojem izvješću, koji je izrađen temeljem zahtjeva Vlade Federacije BiH. Ujedno, Energopetrol je podmirio i uredno podmiruje i sva pravomoćno utvrđena potraživanja radnika, koje su radnici pokretali nakon dovršene dokapitalizacije – naveli su u odgovoru za Fokus iz odjela Korporativne komunikacije i marketing iz INA-e u Zagrebu.

Zanimljivo je da radnici koji su naplatili potraživanja, kako ona u razlikama plaća koje su tražili zbog nepoštivanja Općeg kolektivnog ugovora tako i oni koji su dobili otpremnine, ne žele govoriti o tome. Oni su, kažu, zadovoljni da su konačno naplatili potraživanja, a “na Vladi je kako će izaći s tim problemom jer o tome su trebali misliti ranije”, stav je većine radnika koje je kontaktirao Fokus, a koji nisu željeli da im objavljujemo imena.

Neviđena kontradiktornost

No, Rizah Softić, predsjednik Udruženja dioničara, akcionara i udjeličara (UDAU) BiH za Fokus kaže da ga je veoma iznenadila informacija o angažmanu advokata za zastupanje Vlade FBiH u arbitražnom postupku, a koji se odnosi na potraživanja radnika Energopetrola.

– U maju 2016. godine objavljena je informacija da je INA/MOL odustao od arbitraže u sporu s Vladom Federacije BiH. To je saopćio Suvad Osmanagić, tadašnji savjetnik federalnog premijera i čelni čovjek radne grupe koja je u ime Vlade FBiH pregovarala s INA/MOL-om. On je tada rekao da je najava arbitražnog spora bila veliko opterećenje za Vladu, ali da se srećom sve dobro završilo. Otkud sad ova neviđena kontradiktornost Vlade FBiH i poziv za nabavku usluga u postupku arbitraže pred Međunarodnim arbitražnim sudom, odnosno angažman advokata? – pita se Softić.

On kaže da je nakon upita Fokusa o saznanjima Udruženja o ovom sporu pokušao o angažmanu advokata za arbitražu više informacija dobiti u Vladi FBiH, ali da nisu bili spremni odgovoriti na njegova pitanja. Softić ocjenjuje da Vlada nije ni trebala angažirati advokate i pesimističan je kada su u pitanju prognoze ishoda ovog međunarodnog spora.

Vlada FBiH: Opasali se “zidom šutnje”

– Prije svega, Vlada FBiH nije trebala ni angažirati advokate jer se zakasnilo u mnogo čemu kada je u pitanju Energopetrol. Vlada je, prije svega, pogriješila kada je u pitanju nadzor nad provedbom ugovora o dokapitalizaciji. Također, Vlada FBiH u ovom sazivu zbog ogromnog neznanja i aljkavosti prema Energopetrolu dozvolila je da se u aprilu 2018. godine završi nova dokapitalizacija Energopetrola tokom koje je INA povećala svoj vlasnički udio na oko 88%, a Vlada je sad upisana s udjelom od oko 7%. Sve su ovo činjenice koje ukazuju na to kako se Vlada odnosila i odnosi prema ovom problemu – ocjenjuje Softić.

Šuhret Fazlić, bivši direktor Agencije za privatizaciju FBiH, koji je bio aktivno uključen u pregovore s INA/MOL-om u vezi s arbitražom za Fokus kaže da ne može komentirati odluke aktuelne vlade u vezi s angažmanom advokata i iznosom koji će im biti plaćen. No, ističe da su Agencija i predstavnici Vlade, na čijem je čelu tada bio Nermin Nikšić, činili sve da se izbjegnu visoki troškovi za advokate, a prvenstveno da se izbjegne arbitražni spor.

– Čitava aktivnost se svodila na to da odgodimo arbitražni spor. Pokrenuli smo pregovore s INA/MOL-om i u to vrijeme uspjeli smo riješiti pitanje terminala, prvenstveno u Sarajevu i u Živinacama. Pokušavali smo naći neki kompromis u kojem ne bi bilo štete po budžet FBiH. Međutim, mi tu nismo mogli puno učiniti jer još šest godina prije toga i u vrijeme drugog saziva Vlade FBiH potpisan je taj bazni ugovor. Koliko se ja sjećam, prema tom ugovoru, Vlada FBiH je na sebe preuzela neisplaćene obaveze prema radnicima. U tom ugovoru su bila spomenuta samo tri-četiri slučaja, međutim, kasnije su se pojavili sindikati radnika s tužbama i sve to prelazi na Vladu FBiH. Greška je učinjena kada je to potpisivano – kaže Fazlić.

Misterija ranijeg ugovora

Dalje, on komentira i nemar Vlade FBiH u pogledu reakcije na revizorski izvještaj kuće Deloitte još iz 2011. godine u kojem je investiranje u Energopetrol, inače finansirano iz tekućeg poslovanja kompanije, tretirano kao ulaganje.

– Na taj revizorski izvještaj u slučaju nezadovoljstva jedne strane mogla je biti uložena žalba. S obzirom da se Vlada FBiH nije žalila na nalaz revizora, onda je to stupilo na snagu i tako se došlo pred svojevrsni zid i nije se moglo ništa učiniti. Jer, baznim ugovorom je dogovorena arbitraža suda u Švicarskoj i tu nema puno prostora. Ono što sam ja radio su pregovori s njima, pokušalo se to riješiti na miran način vansudskom nagodbom. Bilo je više sastanaka. Sad šta se događalo ovih pet godina dok ja nisam tamo, ne znam – ističe Fazlić.

Za sada je misterija ostalo i koliko je novca plaćeno bivšem advokatu Michaelu Mrazu iz Švicarske. Na upit Fokusa zbog čega je otkazao svoje usluge Vladi FBiH i koliki je iznos dobio za njih, Mraz je ostao tajnovit.

– Kao odvjetnik podliježem strogoj tajnosti ugovora. Stoga Vas molim da shvatite ako ne mogu komentirati postojanje mandata ili njegov sadržaj – napisao je Mraz u odgovoru na upit Fokusa.

U kontekstu aktuelnih dešavanja u vezi s arbitražom i opasnošću da FBiH izgubi desetine miliona maraka, za Fokus je i uTransparency Internationalu BiH potvrđeno da su oni još prije više od 10 godina upozoravali na činjenicu da Konzorcij INA/MOL nije ispunjavao svoje ugovorne obaveze u smislu ulaganja na koja su se obavezali, kao i u smislu rješavanja statusa zaposlenih, postavljajući pitanje zbog čega Vlada nije insistirala na ispunjavanju obaveza. Podsjetila je na ovo za Fokus i direktorica TIBiH Ivana Korajlić.

Korajlić: Upozoravali još prije 10 godina na nepravilnosti

– Ovo je samo još jedan od primjera privatizacije u kojima vlasti BiH pogoduju investitorima i ne aktiviraju ugovorne mehanizme u slučaju povreda u ispunjavanju obaveza, te tima dugoročno nanose još veću štetu budžetu, dovodeći do još većih gubitaka i sudskih sporova, koje opet plaćaju poreski obveznici. Transparency International BiH je još tada dostavio Vladi provedenu analizu privatizacije i ispunjenja ugovornih obaveza, ali Vlada se, po svemu sudeći, nije ni tada ni kasnije obazirala, pogodujući „investitoru“ umjesto da radi u javnom interesu, zbog čega se postavlja pitanje i stvarnih namjera Vlade – zaključuje Korajlić.

Danas niko ne otkriva koliki je broj radnika ukupno dobio 65 miliona maraka, te koliko ih eventualno još čeka na presude po zahtjevima za potraživanja. Rizah Softić, predsjednik UDAU-a, kaže da se, prema podacima Udruženja, od ukupnog broja radnika, njih 170 prijavilo za otpremnine. U prosjeku otpremnine su iznosile oko 20.000 KM, a bilo je još radnika koji su imali druga potraživanja. Kada ih nisu mogli dobiti u redovnoj proceduri, radnici su podnijeli tužbe pred Općinskim sudom u Sarajevu.

Sazvati tematsku sjednicu Parlamenta

Mašić: Ovo je velika afera, tražit ćemo tematsku sjednicu

O pojedinostima o ovim tužbama nismo mogli ništa saznati iako su u Općinskom sudu bili raspoloženi da nam ih daju. No, nismo mogli ispuniti apsurdan zahtjev koji nam je kao uvjet prenijela Amra Hodžić, portparol Suda. Naime, morali bismo imati ili broj predmeta pod kojim je predmet vođen ili ime ili imena podnosilaca tužbe, jer, kako nam je kazala Hodžić, oni imaju na hiljade predmeta u kojima se spominje Energopetrol i nisu u mogućnosti da daju informaciju o konkretnim tužbama ukoliko nemamo ime jednog ili više radnika koji su podnijeli tužbe!?

Inače, da su u Vladi FBiH podaci o eventualnom arbitražnom sporu i angažmanu advokata obavijeni “velom tajne” govori i podatak da o ovom veoma važnom pitanju nije obaviješten ni Parlament FBiH. Potvrdili su to u razgovoru za Fokus poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Damir Mašić iz Socijaldemokratske partije (SDP) i Amer Obradović iz Nezavisnog bloka (NB).

Damir Mašić kaže da, prema njegovom mišljenju, ovaj slučaj poprima oblike velike afere.

– Ovo je očigledno samo jedan od slučajeva gdje se mimo očiju javnosti pokušava nešto uraditi i odraditi. Mi ćemo o ovom pokrenuti tematsku sjednicu Parlamenta FBiH, jer se ovdje očigledno radi o desetinama miliona maraka koji sutra mogu biti teret građanima FBiH . Ovo je već preraslo i poprima obrise jedne ozbiljne afere i jedne neodgovornosti koja može svima u FBiH naštetiti.

Mašić ističe da je posebno upitan iznos od 3,6 miliona maraka za advokatske usluge u ovom sporu.

– Sve i kad bi taj proces trajao pet godina, te usluge su preskupe. Znači, taj iznos za advokatske usluge, u odnosu na kompletnu sumu sporenja, više je od 5%. Meni ovo više liči na neku proviziju. Stoga, Vlada FBiH mora odgovoriti šta je po ovom pitanju radila proteklih pet godina. Ako je ovo rezultat rada premijera i resornog ministra da se plati naknada 3,6 miliona advokatskoj kući, nije ni bitno kome, a da nemamo nikakve garancije kakav će ishod spora biti, mislim da imamo puno veći problem nego što izgleda – ocjenjuje Mašić.

Poslanik Amer Obradović za Fokus kaže da, također, smatra da su parlamentarci trebali biti upoznati s ovom informacijom.

Obradović: Uključiti Federalno pravobranilaštvo

– Ovaj proces mora biti transparentan, javan i trebaju se dati odgovori na vrlo bitna i, prema mom mišljenju, neodgovorena pitanja, naročito jer je riječ o novcu građana koje Vlada FBiH izdvaja. Procjenjuje se šteta po budžet od čak 65 miliona maraka, mijenjaju se advokati, a niko ne govori o odgovornosti onih koji su do toga doveli. Jasno je da Energopetrol nije trebalo prodati na ovakav način i da je Federacija uvučena u jednu ugovorenu obavezu s jasnim izvlačenjem debljeg kraja. I niko ne odgovara za to – smatra Obradović.

Naglašava i da je ovo samo nastavak bahate politike vladajuće strukture bez odgovornosti i polaganja računa.

– Tužilaštva i kompletan pravosudni sistem često su nemoćni, a dijelom sigurno i saučesnici kada se naprave ovakvi i slični štetni ugovori. Koliko se sjećam, rahmetli Ahmet Hadžipašić je potpisao ovaj ugovor, a znam da je njegovog nasljednika Nedžada Brankovića Kantonalni sud u Sarajevu oslobodio krivice u ovom slučaju. Branković je, evo, čak nagrađen mjestom zamjenika ministra u državnoj vladi. Ne može se razumno objasniti da prodate firmu kakva je Energopetrol, sa svom infrastrukturom i tržišnom pozicijom, i onda još trebate platiti 65 miliona odštete, a da niko ne odgovara!? Sve dok su politički odnosi takvi da se vlast i politika posmatraju kao plijen i sredstvo za enormno bogaćenje, imat ćemo vladavinu bogate porodične kaste, a znamo da je takav princip Nedžad Branković još davno ovjerio sintagmom ”po zakonu” – ističe Obradović.

On najavljuje da će zahtijevati i da se u ovaj slučaj uključi Pravobranilaštvo Federacije BiH.

Inače, Fokus je uputio Pravobranilaštvu FBiH upit da li će se ono uključivati u ovaj spor jer je zakonom dužno štititi imovinu i interese FBiH i to je njegova prevashodna zadaća. Međutim, na naš pisani upit nismo dočekali odgovor do objave ovog teksta. Sudeći prema svim informacijama do kojih smo došli istražujući priču o novim izdvajanjima iz budžeta koja su direktna posljedica ugovora o dokapitalizaciji Energopetrola iz 2006. godine, ali i nemarnog odnosa svih saziva Vlade FBiH od tada do danas, jasno je da niko nije vodio računa o tome da jednu od starteških kompanija u segmentu energenata, prije svega, sačuva u većinskom državnom, odnosno u vlasništvu FBiH.

No, ne samo da je ova kompanija koja je trebala biti garant stabilnom tržištu nafte i naftnih derivata u FBiH prodata u bescijenje nego je evidentno i da godinama vlasti prave štetne poteze koje plaćaju novcem građana iz federalnog budžeta. Da ih nije briga za javni novac, pokazuju i brzina i lakoća s kojom su “šarnuli” iznos od 3,6 miliona maraka za advokatske usluge u procesu za koji se ne zna ni kada će početi ni kakav će mu ishod biti.

Faksimil dokumenta budžeta FBiH za 2020.

Za sada su u opticaju i brojne špekulacije o motivima ove vlade da faktički u tehničkom mandatu potpisuje višemilionska izdvajanja iz budžeta, a da čak ni Parlament FBiH, kao ni javnost ne znaju detalje i opravdanost takvog razbacivanje novcem koji bi mogao biti uložen na transparentniji i korisniji način.

Autor: Semira DEGIRMENDŽIĆ (Foto: D. Begović)

Fokus.ba

Objava Otimačina u tri čina: FBiH bi mogla ostati bez desetina miliona maraka zbog Energopetrola pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Feed: Jajce-Online.com

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vrijeme je isteklo. Molimo osvježite i unesite CAPTCHA vrijednost.

Advertisement