Odluka šefova zemalja članica EU-a da odobre pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom povijestan je trenutak za tu državu koja se unatoč tome suočava s mnogim preprekama na svom europskom putu, piše European Newsroom, zajednički projekt europskih novinskih agencija u kojem sudjeluje i Hina.Europski čelnici nedavno su odlučili odobriti pristupne pregovore s BiH premda oni neće započeti dokle god balkanska zemlja ne provede dodatne ključne reforme.„Čestitam! Vaše mjesto je u europskoj obitelji. Današnja odluka je ključan korak naprijed na vašem europskom putu“, napisao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na X-u, bivšem Twitteru, dok su se čelnici država sastajali na samitu u Bruxellesu 22. ožujka.
„Sada treba nastaviti s napornim radom kako bi Bosna i Hercegovina napredovala, kao što vaš narod želi“, poručio je Michel.Dodatne reformeBiH je službeno kandidatkinja za članstvo od 2022., no morala je implementirati brojne reforme prije nego što joj je dano zeleno svjetlo za iduću fazu. Bruxelles je prošlog tjedna rekao da je zemlja dovršila neke od potrebnih koraka, no i dalje mora provesti određene reforme u pravosuđu i izbornom zakonodavstvu.Ruski rat u Ukrajini je osnažio motivaciju Unije za proširenjem u istočnoj i središnjoj Europi, a zemlje članice su u prosincu pristale započeti pregovore s Ukrajinom i Moldavijom. Prihvaćanje novih članica dio je napora da se odupre ruskom i kineskom utjecaju u blizini teritorija EU-a.Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je BiH sada „u potpunosti usklađena“ s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, da je poboljšala svoje upravljanje migracijskim tokovima te da je usvojila zakone za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.Pozdravila je pristanak zemlje da uvrsti presude Suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u nacionalnu kaznenu evidenciju.Von der Leyen je istaknula i korake koje je osnivanjem novog odbora za izgradnju mira BiH napravila prema jačanju dijaloga i pomirenja nakon rata koji je trajao između 1992. i 1995.,Odobrenje pregovora tek je početak dugotrajnog postupka provedbe daljnjih mukotrpnih reformi, koji u pravilu traje više godina prije no što se zemlja napokon pridruži Europskoj uniji.Predsjednik Republike Srpske, entiteta s pretežito srpskim stanovništvom, Milorad Dodik, redovito podiže etničke napetosti i na taj način ugrožava zemljin europski put.Zemlje u regiji, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Albanija već su dobile status kandidata, no sve su i dalje daleko od članstva.Prepreke za članstvoOdluka o odobrenju pregovora imala je veliku prepreku u skupini zemalja članica, uključujući Nizozemsku, Dansku, Francusku i Estoniju, koje tvrde da je napredak BiH na europskom putu i dalje ograničen.Nizozemski parlament razmatrao je blokadu pristupnih pregovora, no odustao je od toga pošto je premijer Mark Rutte upozorio da bi veto mogao prouzročiti „ogromnu štetu“ za Nizozemsku i uvjerio je većinu da se odluči za blažu rezoluciju.Parlament je stoga zatražio da Rutte blokira sporazum o pregovaračkom okviru, proceduralnom koraku prije no što pravi pregovori mogu započeti, dokle god BiH ne ispuni osam dodatnih uvjeta koje je Europska komisija postavila krajem prošle godine. Na taj je način premijer mogao pristati na simbolično zeleno svjetlo u ovoj fazi bosanskohercegovačkog približavanja Unij.S druge strane, Grupa prijatelja zapadnog Balkana, koja uključuje nekoliko država poput Austrije, Hrvatske, Italije, Mađarske i Slovenije, ubrzala je napredak Sarajeva u procesu integracije.„Odobrenje za pregovore Bosne i Hercegovine velik je korak naprijed u onome što mi nazivamo ponovnim ujedinjenim“, rekla je talijanska premijerka Giorgia Meloni.Slovenski premijer Robert Golob odluku Europskog vijeća opisao je kao važan korak na putu Bosne i Hercegovine prema europskoj obitelji. Odluka, rekao je, također šalje važnu i ohrabrujuću poruku cijelom zapadnom Balkanu te doprinosi njegovoj stabilnosti, razvoju i boljoj budućnosti.Prema Juraju Blanaru, slovačkom šefu diplomacije, ulazak BiH u Europsku uniju je također u interesu Bratislave. Podsjetio je da zemlje zapadnog Balkana više od dva desetljeća čekaju članstvo u Uniji.Hrvatska snažno podupire pristupanje BiHOdluka Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom poticaj je za zemlju da nastavi s reformama, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković, dodavši da su promjena izbornog zakona i okončanje preglasavanje Hrvata ključni za to, s obzirom na to da Hrvati ne vjeruju da su pravedno zastupljeni u institucijama.„Ova odluka je brilijantan poticaj za daljnje reforme i nadoknadu kako bi BiH mogla ući u konvoj kojem su se Ukrajina i Moldavija pridružile malo ranije“, rekao je Plenković za Radioteleviziju Herceg-Bosne.Plenković je kazao da BiH može ubrzati svoj napredak prema EU-u implementacijom reformi te da vjeruje da je reforma izbornog zakona ključno pitanje.Čović je uvjeren da će Plenković ostati na vlasti, obećao mu tri mandata iz dijaspore„Ključno je riješiti pitanje legitimne zastupljenosti Hrvata u Predsjedništvu BiH jer ova anomalija postoji od 2006. To je poruka nepoštovanja za konstitutivan narod te izobličenje duha, teksta i dogovora Daytonskog (sporazuma).“BiH ima izborni sustav temeljen na trima konstitutivnim narodima. Bošnjačke političke stranke tvrde da bi etnički ključ trebao biti napušten u izbornom procesu.Hrvati, kojih je tri puta manje nego Bošnjaka u Federaciji BiH, boje se ih brojniji Bošnjaci preglasavaju, što se zbilo već četiri puta u izborima za kolektivno predsjedništvo.