U razdoblju stalnih poskupljenja i mjesecima u kojima je za potrošačku košaricu potrebno izdvojiti blizu 3.000 KM, dok sredstva za preživljavanje siromašnih, liječenje bolesnih i školovanje djece prikupljamo svakodnevnim humanitarnim akcijama, građani ove zemlje su na klađenje bacili više od 800 milijuna maraka!Činjenica da već godinama za igre na sreću izdvajamo milijarde ne govori samo o pokušajima osiromašenih ljudi da preko noći postanu bogati, već i društvenom problemu ovisnosti o kocki.Prema evidencijama Porezne uprave FBiH, od početka godine do kraja lipnja priređivači igara na sreću klađenjem su ostvarili promet u iznosu od 806.289.474 KM, piše Dnevni avaz.
Najveće iznose u kladionicama ostavili su građani Hercegovačko-neretvanske županije, gdje je ukupan promet iznosio 150.462.287 maraka.Slijede Tuzlanska županija (146.194.232 KM), Sarajevska županija (132.024.350 KM) i Srednjobosanska županija (106.681.850 KM).Stanovnici Zeničko-dobojske županije za igre na sreću izdvojili su 93.644.950 KM, Unsko-sanske županije 74.905.105 KM, a Zapadnohercegovačke županije 51.083.799 KM.Na začelju liste su Livanjski županija (30.938.383 KM), Posavska županija (12.922.018 KM) i Bosanskopodrinjska županija (7.432.496 KM).U poređenju s istim razdobljem prošle godine, kada je u kladionicama potrošeno 844.807.925 KM, ukupan promet priređivača igara na sreću je nešto niži.U 2023. ukupan promet iznosio je 1,72 milijarde maraka. 150.462.287 maraka u kladionicama su potrošili građani HNŽ.