Nakon saslušanja o situaciji na Zapadnom Balkanu, održanog u Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD-a, dio političke scene u Bosni i Hercegovini ponovno je snažno uznemiren, javlja RTV Herceg-Bosne .
Dok Hrvati godinama pokušavaju pronaći način za izmjenu Izbornog zakona, čini se da se sada ljestvica podiže – i treći entitet sve više postaje nova točka političkog fokusa. Prema svemu sudeći, podrška se nalazi u smjeru nove američke politike, koja pokazuje sve više razumijevanja za položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ipak, ključno je nastaviti intenzivno lobiranje.
Pobjeda Donalda Trumpa mijenja globalnu političku sliku. Lijeve ideologije se sve više dovode u pitanje, desničarske stranke u Europi jačaju, granice se zatvaraju, a pristup migracijama postaje stroži. Takvi trendovi odražavaju se i u Bosni i Hercegovini, gdje se godinama – uz podršku nekih zapadnih diplomata – forsira ideja građanskog modela. No, nakon nedavne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, kao i Trumpove čestitke povodom Dana državnosti BiH, u kojoj je posebno spomenuo tri konstitutivna naroda, postalo je jasno da međunarodni okvir poprima drugačiji ton. “Vrijeme je za funkcionalnu državu”, kaže jedna od osoba bliskih novoj američkoj administraciji.
Dodatnu buru izazvao je javni istup Maxa Primorca, koji je otvoreno zagovarao formiranje trećeg entiteta kao modela zaštite Hrvata – ili katolika – u Bosni i Hercegovini. Njegove izjave naišle su na oštre reakcije sarajevskih političara.
„S druge strane, ti isti akteri nisu bili glasni kada se daytonski tronožac godinama urušavao, i to upravo preko leđa Hrvata“, kaže hrvatski zastupnik u federalnom Domu naroda Damir Džeba.
Politički analitičar Frano Yehuda smatra da sustav ne funkcionira zbog nametanja građanskog koncepta u višenacionalnoj državi. Prema njemu, funkcionalnost Bosne i Hercegovine može se obnoviti samo povratkom na modele koji poštuju njezinu nacionalnu strukturu – a jedan od takvih modela je mogućnost formiranja trećeg entiteta, ideja koja je bila aktualna i prije potpisivanja Daytonskog sporazuma.
Neslužbeno doznajemo da su “sada sve karte na stolu”. Diplomatski izvori potvrđuju da je ovog tjedna hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman održao niz važnih sastanaka u Washingtonu, gdje se sastao s bliskim suradnicima Donalda Trumpa. Dok su Hrvati posljednjih godina inzistirali na minimalnim korekcijama kroz Izborni zakon, čini se da se ciljevi brzo mijenjaju – a spremnost za raspravu o tome raste upravo u središtima međunarodne moći.
