Hrvatska će ove godine trebati oko 70.000 sezonskih radnika u turizmu.
No poslodavci će tek mali dio pronaći na domaćem tržištu rada. Kako bi osigurali radnike, nude i veće plaće.
Svaki mjesec pojavi se na stotine oglasa za posao u sektoru turizma, ugostiteljstva i maloprodaje. Održana je i manifestacija Dani turističkog gospodarstva.
Ove godine održava se u šest hrvatskih gradova: Bjelovaru, Požegi, Virovitici, Osijeku, Sisku i Zagrebu, prilika je da se poslodavci izravno povežu sa zainteresiranim osobama za zapošljavanje, rekla je Maja Čeko, voditeljica Odsjeka za tržište rada HZZ Područne službe Šibenik.
A velike hotelske tvrtke mjesecima regrutiraju potrebno osoblje.
“Trenutno smo u pregovorima s novim zaposlenicima, kontaktiramo naše stalne sezonce i praktički očekujemo da bismo do svibnja trebali imati koliko-toliko cjelovitu sliku radne snage za ovu sezonu”, rekao je Matej Rukavina, direktor Sektora ljudskih potencijala hotelskog naselja.
Sezonce je puno lakše pronaći nego one koji rade cijelu godinu.
“Jedna od boljih stvari je što smo zadnje 2-3 godine u stalnom kontaktu sa sezonskim gostima koji su nam blizu, pomažu nam kada imamo kongrese i konferencije”, rekao je Marko Plavčić, direktor marketinga hotelske kuće.
No, manji poslodavci u turističkim mjestima svjesni su da su svake sezone pred novom potragom.
“Neki od tih radnika iz prošle godine mogu se povući za iduću godinu, neki kvalitetni radnici će ostati. Ali još uvijek postoji veliki broj koji morate svake godine tražiti ispočetka. To je dosta teško, moramo tražiti radnike iz trećih zemalja”, rekla je Anita Periš, voditeljica smještajnog objekta.
Kroz bolje uvjete rada, prvenstveno povećanjem plaća, poslodavci nastoje na vrijeme osigurati potrebnu radnu snagu.
Mogu reći da će samostalni konobari zarađivati između 1400 i 1600 eura neto u sezoni, specijalisti na pozicijama kuhara između 1600 i 1800, dok će, primjerice, radna mjesta u kućanstvu poput sobarica i spremačica u ljetnoj sezoni zarađivati približno 1300 do 1400 eura neto, rekao je Rukavina.
Hotelijeri pokušavaju privući i one koji tek ulaze na tržište rada.
“Neke temelje gradimo na mlađim zaposlenicima, studentima i srednjoškolcima, koji završavaju školovanje i nastavljaju raditi s nama”, rekao je Plavčić.
Problem sezonske radne snage iz godine u godinu sve je izraženiji, ali kvalitetnog rješenja nema. Samo veliki poslodavci u turizmu, koji rade tijekom cijele godine, mogu koliko-toliko zadržati kvalitetan kadar.
Ove će sezone Kvarneru svakako trebati radne snage. U prva tri mjeseca ove godine bilježi se porast broja dolazaka i noćenja, a ovih je dana na Kvarneru već boravilo oko 10.000 gostiju.
“Ovaj vikend je na Lošinju bilo više od tisuću gostiju, uglavnom vezanih uz biciklijadu i regatu koju smo imali. Sportska događanja i kongresi su u biti glavni motiv dolazaka u ovom dijelu godine. Po bukingu u ovom prvom dijelu godine čak smo oko 15 posto bolji u bukingu. A što se tiče glavne turističke sezone, možemo reći da ćemo sigurno ponoviti rezultat od prošle godine. Najave su dosta dobre, pogotovo s tržišta Mađarske, Poljske, Srbije i SAD-a”, rekao je Dalibor Cvitković, direktor TZ Malog Lošinja gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, prenosi SEEbiz .
Kada je riječ o radnoj snazi, kaže:
“Kao i većini destinacija, naravno, problem je radna snaga. Osamdeset posto naše radne snage dolazi od radne snage koja je zadnjih godina na Lošinju. Najviše ih je iz zemalja bivše Jugoslavije. Ali ovo produženje sezone nam olakšava i pristup radnoj snazi. Više ne tražimo radnu snagu na nekoliko mjeseci, nego na period od sedam do osam mjeseci. A što se Lošinja tiče, radna snaga za ovu sezonu nam je osigurana”, istaknuo je.