Zimski solsticij, trenutak koji označava astronomski početak zime na sjevernoj polutki, ove godine dogodit će se danas. To je dan s najmanje sunčeve svjetlosti i najdužom noći u godini, ali ujedno i prijelomna točka nakon koje dani ponovno postaju duži.
Službeni početak zime nastupa danas u 16 sati i tri minute. U tom preciznom trenutku, dok mi na sjevernoj polutki ulazimo u zimu, za stanovnike južne hemisfere počinje ljeto. Ovaj događaj, poznat kao zimski solsticij ili suncostaj, označava točku u kojoj je Sjeverni pol najviše nagnut od Sunca. Posljedica toga je najkraći dan i najduža noć u godini, trenutak koji su drevne kulture diljem svijeta slavile kao vrijeme preokreta i ponovnog rađanja svjetlosti. Iako ga često doživljavamo kao cijeli dan, solsticij je zapravo specifičan trenutak koji traje vrlo kratko, ali čije su posljedice dugotrajne.
Mnogi pogrešno vjeruju da je zimi hladnije jer je Zemlja tada udaljenija od Sunca, no istina je potpuno suprotna. Zapravo, Zemlja je najbliža Suncu, u točki poznatoj kao perihel, nekoliko tjedana nakon zimskog solsticija. Pravi razlog za zimske temperature leži u nagibu Zemljine osi od otprilike 23,5 stupnjeva. Zbog tog nagiba, sunčeve zrake tijekom zime na sjevernu polutku padaju pod oštrijim kutem, donoseći manje topline, a dani su osjetno kraći. Sunce tada slijedi svoju najnižu i najkraću putanju preko neba, izlazi i zalazi na svojim najjužnijim točkama na horizontu, a u podne doseže najnižu visinu, što rezultira najdužim sjenama koje će baciti tijekom cijele godine.
Iako je 21. prosinac dan s najmanje sati dnevnog svjetla, on ujedno nosi i obećanje promjene. Nakon solsticija, dani postupno postaju sve duži, isprva neprimjetno, tek nekoliko sekundi dnevno, a zatim sve brže kako se približavamo proljetnom ekvinociju. Razlika u trajanju dana između zimskog i ljetnog solsticija je golema; najkraći dan gotovo je devet sati kraći od najduljeg dana u lipnju. Stoga, iako zimski solsticij označava početak najhladnijeg godišnjeg doba, on je istovremeno i optimističan podsjetnik da se krećemo prema svjetlijem dijelu godine.
Razlika između astronomske i meteorološke zimeDrevni običaji i kulturni značaj
Zimski solsticij od pamtivijeka ima duboko duhovno i kulturno značenje. Mnoge drevne civilizacije smatrale su ga svetim vremenom smrti i ponovnog rođenja Sunca. Monumentalna zdanja, poput Stonehengea u Engleskoj ili Newgrangea u Irskoj, precizno su poravnata s izlaskom ili zalaskom sunca na dan solsticija, što svjedoči o važnosti ovog nebeskog događaja za naše pretke. Brojni običaji preživjeli su do danas, često utkani u moderne blagdane. Primjerice, skandinavski festival Jól (Yule), dvanaestodnevna proslava usredotočena na solsticij, dao nam je mnoge poznate božićne tradicije, uključujući ukrašavanje zimzelenog drvca kao simbola vječnog života te paljenje badnjaka (Yule log) koji simbolizira povratak topline i svjetlosti.