Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica izazvanih rastom cijena osnovnih životnih namirnica, donijela Uredbu prema kojim poslodavci mogu pružiti pomoć radnicima u maksimalnom iznosu do 2.768 KM u skladu s njihovim financijskim mogućnostima i pravilima propisanim ovom uredbom.Također, mogu isplaćivati pomoć u iznosu koji je manji od tog iznosa. Potpora se može isplaćivati u razdoblju od dana stupanja na snagu ove uredbe, a najkasnije do dana prestanka njezine primjene. Ova pomoć se prema odredbama Zakona o radu ne smatra plaćom ili naknadom plaće.Uredbom je precizirano da se isplata pomoći može izvršiti u najviše šest tranši (dijelova), a ukupan iznos ne može biti veći od 2.768 KM. Također, pomoć je moguće isplatiti i jednokratno.
Pravo na isplatu pomoći imaju svi radnici koji su zaposleni na dan donošenja akta koji je poslodavac dužan donijeti (primjerice odluka, pravilnik) kojim će se između ostalog regulirati visina naknade pomoć, datum uplate, broj rata i uvjete plaćanja, a bez diskriminacije na bilo koji način.Ako radniku prestane radni odnos, poslodavac koji isplaćuje pomoć u više obroka nije dužan nakon prestanka radnog odnosa radniku isplatiti preostale obroke. Također je utvrđeno da pojedinačni akti koje poslodavac donosi za ostvarivanje ovog prava moraju biti doneseni u pisanom obliku.Poslodavac je dužan do 15. u mjesecu za prethodni mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći ili dijela pomoći, nadležnoj Poreznoj ispostavi dostaviti Izvješće o isplati pomoći. Porezna uprava FBiH dužna je zbirne podatke iz ovog izvješća dostaviti Federalnom ministarstvu financija do kraja mjeseca za prethodni mjesec.Sukladno ovoj uredbi, Porezna uprava dužna je do 15. veljače 2025. Ministarstvu dostaviti podatke o ukupno isplaćenim potporama. Na temelju ovih podataka Ministarstvo će dostaviti Vladi FBiH Informaciju o izvršenim isplatama pomoći sukladno ovoj Uredbi.Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama FBiH, a prestaje važiti 31. prosinca 2024. godine.Kako stoji u obrazloženju Uredbe, isplata neoporezive pomoći radnicima izravno će utjecati na povećanje njihove kupovne moći i lakše podnošenje inflacijskih pritisaka uzrokovanih vanjskim i unutarnjim utjecajima na koje oni ne mogu utjecati. S aspekta pravednosti, mjera ima za cilj povećati socijalnu pravdu, posebice uzimajući u obzir zaposlenike s najnižim primanjima. Prema podacima Porezne uprave, oko 120.000 radnika prima najnižu plaću, a još oko 70.000 radnika prima nešto veću plaću od najniže, odnosno plaću do 800 KM. S druge strane, naglašeno je da ovu mjeru treba sagledati sa stajališta poslodavaca i to s više strana. Prvenstveno treba imati na umu da će poslodavci ovom Uredbom imati priliku pomoći svojim zaposlenicima, bez dodatnog poreznog opterećenja, dok će s druge strane ova mjera pridonijeti zadržavanju radnih mjesta i smanjenju fluktuacije zaposlenika.Istaknuto je da je ova uredba samo dio seta fiskalnih mjera koje Vlada FBiH planira provesti kroz svoje programe rada, a posebno se odnosi na donošenje novih zakona o doprinosima i porezu na dohodak, a Uredba bi trebala promatrati u ukupnom kontekstu mjera koje provodi Vlada. Sve ove mjere, u kombinaciji s investicijskim ciklusom u oblasti prometne povezanosti, imaju za cilj generiranje većeg gospodarskog rasta u Federaciji Bosne i Hercegovine.Navedeno je da uz propisanu pomoć svaki radnik u razdoblju važenja Uredbe može primiti do 2.768 KM, što na mjesečnoj osnovi iznosi 461 KM.Punom primjenom ove uredbe osigurat će se da minimalna mjesečna primanja koja zaposlenik ostvaruje putem transakcijskog računa budu iznad prosječne neto plaće u FBiH, uključujući i naknade koje poslodavci isplaćuju zaposlenicima. Vlada FBiH ovom Uredbom omogućava, ali ne propisuje obavezu poslodavaca da svojim zaposlenicima isplaćuju novčanu pomoć.