Najnoviji podaci državnoga zavoda za statistiku Hrvatske (DZS) i Federacije Bosne i Hercegovine (FZS) za siječanj 2026. godine ukazuju na trend nominalnog rasta primanja u obje zemlje, uz značajne razlike u kupovnoj moći i distribuciji bogatstva.
U siječnju 2026. zabilježen je značajan jaz u apsolutnim iznosima prosječnih primanja. Dok je u Hrvatskoj prosjek premašio prag od 1.500 €, u Federaciji BiH on iznosi nešto više od 850 €.
Dinamika rasta i inflatorni pritisci
Obje ekonomije bilježe sličan nominalni rast na godišnjoj razini (iznad 8 %), što sugerira kontinuirani pritisak na povećanje cijene rada. Međutim, podaci o realnom rastu (rast nakon usklađivanja s inflacijom) pokazuju da je kupovna moć u Hrvatskoj rasla nešto brže (4,9 %) u odnosu na Federaciju BiH (4,4 %).
Posebno je zanimljiv mjesečni trend:
Hrvatska: Bilježi realni rast od 0,8% u odnosu na prosinac 2025.
Federacija BiH: Bilježi realni pad od 0,3% u odnosu na prosinac 2025., što ukazuje na to da je inflacija u tom razdoblju nadmašila nominalno povećanje plaća.
Sektorske razlike i distribucija u Hrvatskoj
Podaci za Hrvatsku pružaju dublji uvid u nejednakost primanja. Dok sektori poput zračnog prijevoza ostvaruju prosjeke od 2.352 €, radnici u proizvodnji odjeće primaju tek 986 €. Slične razlike postoje i u Federaciji BiH o čemu smo već pisali.
Izvješće DZS-a naglašava važnost medijalne plaće (1.304 €), koja preciznije oslikava standard većine:
60 % zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od 1.464 €.
Čak dvije trećine zaposlenih prima plaću manju od državnog prosjeka, što potvrđuje da visoke plaće u malobrojnim sektorima značajno podižu ukupni prosjek.
Iako obje zemlje prate trend dvoznamenkastog rasta satnica (Hrvatska bilježi rast neto satnice od 13 % na godišnjoj razini), jaz između prosječnih primanja ostaje velik.
Radnik u Hrvatskoj u prosjeku zarađuje oko 77 % više nego radnik u Federaciji BiH, dok se u obje zemlje nastavlja borba za očuvanje realne vrijednosti dohotka naspram troškova života.