Početak pune primjene novog sustava kontrole na granicama Europske unije odrazio se i na najbliže hrvatsko susjedstvo. Kilometarske kolone na cestovnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom stvorile su se već prvog dana primjene sustava ulaska/izlaska (EES), a mjerodavne su vlasti to djelomično pripisale i produženom vikendu. Iako bi dugoročno trebao olakšati i ubrzati prelazak granice EU za državljane trećih zemalja, EES je zasad uglavnom stvorio poteškoće.
U samo jednom danu odbijen je ulazak za više od 3200 osoba, najčešće zbog prekoračenja dopuštenog boravka u EU, poznatog kao “overstay”. Iako je riječ o odluci Europske unije, negativne reakcije u BiH zasad su uglavnom usmjerene prema službenom Zagrebu. To je donekle i razumljivo jer je cestovnim putem Hrvatska jedini ulaz iz BiH u EU. U umjerenijim komentarima spominju se i dugoročne koristi za one koji se jednom registriraju u okviru EES-a, no čini se da je mnogo više onih koji u novom sustavu prelaska granice vide nove europske (hrvatske) barijere prema Balkanu.
U trenutku kada je europska perspektiva cijele regije, a osobito BiH, vrlo neizvjesna, takve sumorne prognoze i reakcije nailaze na plodno tlo. Bez obzira na to što odgovornost za zastoj na europskom putu ponajprije leži na domaćim vlastima, euroskepticizam bi mogao biti nuspojava novog sustava prelaska granica EU.
Zato je iznimno važno da se u Bosni i Hercegovini svi zapitaju kolika je vlastita odgovornost za moguće ograničavanje slobode kretanja. Ne treba zaboraviti ni to da se, zbog neusklađenosti viznog režima s EU, sve češće spominje mogućnost ponovnog uvođenja viza za državljane BiH. Kao zemlja koja je posljednjih deset godina bila na jednoj od ključnih migrantskih ruta prema Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina pod povećalom je Bruxellesa. Iako je pooštrila granične kontrole, uvela strože kazne za krijumčarenje ljudi i omogućila dolazak pripadnika Eulexa na svoje granice, problem viznog režima sa zemljama visokog migracijskog rizika ni približno nije riješen.
Upravo tu dolazimo do tradicionalnih unutarnjopolitičkih prijepora i interesa koji nadilaze zajedničku želju za približavanjem Europskoj uniji. Unatoč zahtjevima Europske unije, Bosna i Hercegovina do danas nije uvela vize za državljane Turske, Kine, Rusije, Azerbajdžana i nekih arapskih zemalja. Riječ je o državama koje nose povećan migracijski rizik, a podaci institucija BiH pokazuju da zabrinutost europske administracije nije bez osnove. Samo prošle godine u BiH je ušlo 35.090 državljana Turske više nego što ih je iz nje izašlo. Razlika između ulazaka i izlazaka kineskih državljana iznosi 17.159, dok je nepoznato što se dogodilo s 10.019 ruskih državljana koji su ušli u BiH, ali njihov izlazak nije evidentiran. Realno je pretpostaviti da su mnogi od njih iskoristili BiH kao odskočnu dasku za nastavak ilegalnog puta prema EU.
Bošnjačkim političkim predstavnicima neprihvatljivo je uvođenje viza Turskoj, dok srpski politički akteri ne pristaju na ukidanje ili suspenziju bezviznog režima s Rusijom i Kinom. Budući da je za donošenje državnih odluka potreban konsenzus predstavnika svih triju konstitutivnih naroda, ishod je predvidiv.
Cijenu unutarnjih podjela i suprotstavljenih nacionalnih interesa plaća cijela Bosna i Hercegovina. Za sada ta cijena ne uključuje suspenziju bezviznog režima za nositelje bh. putovnica, no u budućnosti ni takav scenarij nije isključen. Dogodi li se to, granične gužve prouzročene EES-om bit će najmanji problem za građane BiH.