Po optužnici Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), Županijski sud u Mostaru donio je osuđujuću presudu, koju je Tužiteljstvo zaprimilo 11. kolovoza i kojom je oglasio krivim optuženog Zijada Padalovića (1965.) iz Konjica, zbog kaznenog djela „ratni zločin protiv ratnih zarobljenika“ po Kaznenom zakonu SFRJ i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina i šest mjeseci.
Županijsko tužiteljstvo u Mostaru je 9. veljače 2017. godine podiglo optužnicu protiv Zijada Padalovića, stavljajući mu na teret da je za vrijeme oružanog sukoba između Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća odbrane, na području općine Konjic, kao pripadnik vojne policije 45. Brdske brigade ARBIH, prekršio pravila međunarodnog humanitarnog prava, kao i odredbe III. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima, priopćeno je iz Županijskog tužiteljstva Mostar.
“Dana 14. rujna 1993. godine, u prijepodnevnim satima, u Buturović Polju, općina Konjic, znajući da se u kući ‘J. T.’ nalaze zatvoreni ratni zarobljenici Hrvatskog vijeća odbrane, koji su prethodno položili oružje i predali se Armiji R BiH, došao do prozora kuće i kroz prozor u unutrašnjost prostorije u kojoj su boravili zatvorenici, iz automatske puške ispalio više projektila u njihovom pravcu koji su pogodili M. D., Z. Š. i I. K., nakon čega su istog dana, teško ranjeni M. D. i Z. Š. prebačeni u Kantonalnu bolnicu u Zenici. Posljedicom teškog ranjavanja M. D. je zadobio tešku tjelesnu ozljedu opasnu po život, uslijed čega je kod istog nastupila smrt 15. rujna 1993. godine, a kod Z. Š. teške tjelesne ozljede u vidu ustrijela desne podlaktice, loma desne sjedalne kosti, te rane na vanjskoj strani desnog sjedalnog predjela, dok je I. K. zadobio tjelesne ozljede u predjelu butine, čime je Padalović počinio kazneno djelo ‘ratni zločin protiv ratnih zarobljenika’ iz preuzetog KZ SFRJ”, obrazložili su.
Prilikom donošenja odluke, sud je ocijenio da je izrečena kazna zatvora u trajanju od sedam godina i šest mjeseci dovoljna, promatrajući sa aspekta zakonom predviđene svrhe kažnjavanja, da se izrazi društvena osuda počinjenog djela, da se utječe na počinitelja, kao i na ostale da ne čine kaznena djela