Predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić jedini je visoki državni dužnosnik koji je izrazio sućut u povodu smrti ratnog zločinca Ratka Mladića. Učinio je to u svoje ime i u ime svoje stranke, Nove srpske demokracije, a posebnu pozornost izazvala je činjenica da je Mandić trenutačno treći najviši državni dužnosnik u Crnoj Gori.
Crna Gora slovi kao jedna od država kandidatkinja koja je najbliže članstvu u Europskoj uniji, zbog čega je Mandićeva izjava odjeknula i izvan regije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović reagirao je porukom da “odnos prema obitelji preminulog Ratka Mladića ne može biti izgovor za relativizaciju ratnih zločina”.
“To nije pitanje političkog stava, već činjenica utvrđena pravomoćnom presudom međunarodnog suda i, kao takva, ne smije biti predmet političkog relativiziranja”, rekao je Milatović.
Naglasio je kako Crna Gora mora poštovati presude međunarodnih sudova, jasno osuđivati ratne zločine, čuvati dostojanstvo žrtava i njihovih obitelji te odbacivati veličanje i relativizaciju zločina.
Mandićeva ratna prošlost
Mandićeva reakcija nije došla kao iznenađenje za dio crnogorske javnosti. Tijekom rata u Hrvatskoj bio je pripadnik rezervnog sastava Vojske Jugoslavije, a sudjelovao je na dubrovačkom ratištu 1991. godine.
Prema pisanju regionalnih medija, Mandić je tada obnašao dužnost zapovjednika lake samohodne artiljerijske baterije u sastavu 5. motorizirane brigade Vojske Jugoslavije.
Mandić je također poznat po tome što je nositelj titule četničkog vojvode koju je, prema njegovim ranijim navodima, dobio od vojvode Mila Rakočevića. Tu titulu nije preuzeo na svečanosti u šumadijskom selu Ba, navodeći da je tog dana imao krsnu slavu.
Mandić se ranije protivio priznanju neovisnosti Kosova, a bio je i jedan od optuženih u postupku za pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine. U tom postupku prvostupanjski je bio osuđen, dok je postupak kasnije pravomoćno završen oslobađajućom presudom.
Za svoj politički rad dobio je više priznanja, među kojima su Orden Bijelog anđela prvog stupnja Srpske pravoslavne crkve, Orden časti sa zlatnim zracima Republike Srpske te Orden srpske zastave prvog stupnja Srbije.
Hrvatska ga je ranije službeno proglasila nepoželjnom osobom.
“Problem nije sućut obitelji, nego način na koji je poslana poruka”
Docentica Sveučilišta Donja Gorica u Podgorici Nikoleta Đukanović smatra kako problem nije samo u samom izražavanju sućuti obitelji, nego u načinu na koji je to učinjeno.
“Nije sporno pravo da se obitelji preminulog izrazi sućut. Problem je način na koji je to učinjeno: javno, politički demonstrativno, uz oslovljavanje Ratka Mladića isključivo kao ‘generala’ i bez ijedne riječi o njegovim žrtvama i pravomoćno utvrđenoj odgovornosti”, rekla je Đukanović.
Prema njezinim riječima, takav potez dio javnosti doživljava kao nastavak politike relativizacije ratnih zločina i glorifikacije njihovih počinitelja.
“U Crnoj Gori postoji dio prosrpskih političkih stranaka čiji predstavnici iskreno žale za Ratkom Mladićem i doživljavaju ga kao dio vlastitog nacionalnog i političkog identiteta”, rekla je.
Dodala je kako dio političara istodobno pokušava zadržati europski legitimitet i određenu distancu prema politici 1990-ih.
Podijeljene reakcije u Crnoj Gori
Đukanović smatra kako reakcije građana pokazuju duboku podijeljenost crnogorskog društva.
Dok jedni Mandićev potez vide kao očekivan i opravdan, drugi ga smatraju neprihvatljivim zbog odnosa prema žrtvama ratnih zločina.
Posebno je istaknula reakciju Bošnjačke stranke, koja je osudila veličanje Ratka Mladića, ali zasad nije najavila izlazak iz vladajuće koalicije.
“Upravo je to suštinski problem crnogorske politike: stranke se vrijednosno ograđuju od Mandićevih poruka, ali istodobno ostaju njegovi politički partneri”, rekla je Đukanović.
“Ovo je dio političke dinamike”
Politolog Miloš Perović iz podgoričke udruge Alfa centar smatra kako Mandićeva izjava pokazuje trajne podjele oko pitanja identiteta, odnosa prema ratu u BiH i europskog puta Crne Gore.
“Nije prvi put da Mandić iz institucionalne uloge predsjednika parlamenta prijeđe u stranački diskurs”, rekao je Perović.
Prema njegovim riječima, ovaj slučaj ne treba promatrati samo kao pojedinačni incident, nego i kao dio šire političke dinamike uoči budućih izbora.
“Najveća opasnost za Crnu Goru nije sami strani utjecaj, nego mogućnost da domaći politički interesi počnu raditi u istom pravcu kao taj utjecaj”, zaključio je Perović./HMS/