Zastupnik u Europskom parlamentu (EPP/HDZ) Karlo Ressler bio je gost Dnevnika RTV Herceg-Bosne. U opširnom razgovoru, Ressler se dotaknuo ključnih političkih tema, uključujući zastoje na europskom putu Bosne i Hercegovine, nužne izmjene Izbornog zakona, budućnost Ureda visokog predstavnika (OHR) te snažnu podršku Vlade Republike Hrvatske Hrvatima u BiH.
Europski put i posljedice stagnacije
Osvrćući se na trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, Ressler je istaknuo važnost nadolazećih općih izbora koji će odrediti smjer zemlje u iduće četiri godine, s posebnim naglaskom na važnost za hrvatski narod. Iako su vrata Europske unije otvorena, a samo proširenje postalo strateški prioritet, upozorio je na evidentnu stagnaciju unutar BiH koja izravno uzrokuje ozbiljne financijske gubitke za sve njezine stanovnike.
“Što se tiče europske perspektive i europskog puta, jasno je da su europska vrata otvorena, da se proširenje sve više gleda kao strateško pitanje i kao nešto što je važno za cijelu Europsku uniju… Ali također je jasno da nažalost ovdje u BiH vidimo stagnaciju koja onda, nažalost, nosi sa sobom i te financijske posljedice koje ste spomenuli, a koje su konkretne i koje imaju itekako cijenu za sve koji žive u Bosni i Hercegovini”, naglasio je Ressler.
Odgovor na teze o unitarnoj državi
Odgovarajući na pitanje o tome mora li BiH prijeći na takozvani građanski koncept i unitarno uređenje kako bi postala članica EU (što je teza koju proklamiraju određene frakcije u političkom Sarajevu te dio međunarodnih dužnosnika), eurozastupnik je takve ideje nazvao promašenima. Podsjetio je da je i sama Europska unija uvelike utemeljena na načelima federalizma te da ne postoji nikakva suštinska prepreka da država ustrojena na federalnim principima, unatoč specifičnostima Daytonskog-pariškog mirovnog sporazuma, postane dijelom europske obitelji.
“Rekao bih da postoje takve promašene teze, po meni poprilično sada već i passe teze u europskoj javnosti, pa i u Europskom parlamentu protiv kojih smo se borili, koje su praktički tvrdile da je jedino što je moguće za bilo koju državu kandidatkinju, da ona bude potpuno unitarno uređena država. Jasno je da to nije tako”, poručio je Ressler te dodao kako “ne postoji nikakva prepreka za ulazak u Europsku uniju za države koje su organizirane na ovom ili onom federalnom principu”.
Izborni zakon i mogućnost formiranja hrvatske izborne jedinice
Govoreći o problemu neizmijenjenog Izbornog zakona koji Hrvatima i dalje ostavlja mogućnost da im drugi (odnosno većinski Bošnjaci) biraju političke predstavnike, europarlamentarac je taj sustav ocijenio kao duboko nepravedan i diskriminatoran prema najmalobrojnijem konstitutivnom narodu u BiH. Kada je u pitanju ideja o uspostavi hrvatske izborne jedinice unutar BiH, naglasio je da s europske razine, kao ni u presudama Europskog suda za ljudska prava i praksi država članica, ne postoje pravne ni proceduralne zapreke za realizaciju takvog modela u budućnosti.
“To je nepravedan sustav koji je sistemski problem Bosne i Hercegovine koja će morati pristupiti i izmjenama Izbornog zakona. Jasno je da takav sustav diskriminira najmalobrojniji konstitutivni narod, hrvatski narod”, izjavio je Ressler. Osvrćući se na uspostavu hrvatske izborne jedinice, dodao je: “Važno je istaknuti i podcrtati još jednom da s nekakve europske razine ne postoje nikakve prepreke za uspostavu nekakve takve izborne jedinice… ne vidim nikakvu proceduralnu niti suštinsku zapreku za ostvarivanje takvog modela u budućnosti.”
Budućnost institucije visokog predstavnika
Komentirajući nesuglasice na međunarodnoj sceni oko institucije visokog predstavnika, Ressler je istaknuo potrebu za razumnim i odgovornim pristupom unutar BiH. Iako smatra da institucija OHR-a ne bi trebala biti trajna te da BiH s vremenom mora izaći iz oblika protektorata kroz takozvani “phasing-out” proces, upozorio je da se zatvaranje ureda ne može dogoditi preko noći jer se prethodno moraju ispuniti jasno definirani preduvjeti i ciljevi.
“Jasno je da visoki predstavnik kao institucija nije nešto što je zamišljeno da je praktički permanentno, konstantno, neograničeno, da je u nekakvom normalnom razvojnom smislu za Bosnu i Hercegovinu, pa i kao državu kandidatkinju, normalno da se ide prema nekakvom takozvanom phasing-out procesu takvog sustava. Istodobno je jasno da postoje pretpostavke kako se to može dogoditi i da se to ne događa preko noći”, podsjetio je zastupnik u Europskom parlamentu dodajući da mu se čini da takvu dinamiku i smjer kreira i aktualni v. d. visokog predstavnika Louis Crishock.
Snažan angažman Hrvatske i europski fondovi
Na kraju razgovora, ocjenjujući ulogu hrvatske Vlade i premijera Andreja Plenkovića, Ressler je pohvalio iskreni angažman službenog Zagreba koji se očituje kroz nedavno potpisane velike financijske ugovore u Mostaru. Naglasio je da je sada ključni prioritet stvoriti institucije u BiH koje će, uz pomoć Hrvatske, biti sposobne privući europska sredstva, čime bi se Hrvati u BiH još dublje gospodarski i znanstveno povezali s Republikom Hrvatskom.
“Između Hrvatske i Bosne i Hercegovine trenutačno je vanjska granica Europske unije. Ali činjenica je da su taj prostor jednostavno ljudski kapital, akademski i prometno… velikim dijelom povezani i da čine zajednički jedinstveni prostor i razvojni prostor, i da ga Hrvatska tako mora gledati u definiranju naših prioriteta europskog financiranja nakon 2027. godine”, zaključio je Karlo Ressler, dodavši da je povezivanje svih razina vlasti u BiH s Hrvatskom i Bruxellesom trenutno prioritetni zadatak./HMS/