Ruski portal Vzglad objavio je rang listu neprijateljskih vlada prema Ruskoj Federaciji, na skali od 0 do 100 bodova.
Na vrhu liste nalazi se Velika Britanija, a slijede Francuska i Njemačka, dok Estonija i Nizozemska dijele treće mjesto.
Cilj liste je, prema portalu, “jasno pokazati razliku između vlada država koje svjesno djeluju protiv Rusije i onih koje su se ‘na drugoj strani barikade’ našle zbog vanjskih političkih okolnosti”.
Međutim, na listu nisu ušle sve zemlje svijeta, već samo one koje Rusi vode kao “ne baš prijateljske zemlje”, spisak nastao 2021. godine. Prve na tom spisku bile su upravo SAD i Češka Republika, kako je portal podsjetio na početku.
— Prilikom sastavljanja liste vodili smo se konkretnim kriterijima: od vojnih isporuka Ukrajini i sankcijskih odluka pa do blokiranja ruskih medija i diplomatskih demarša — pojašnjava šef projekta Aleksej Nečajev.
— Ovaj pristup pomaže da se odvoje emocionalne ocjene od činjenica, stvori cjelovita slika vanjskopolitičkog okruženja u kojem Rusija djeluje i informira o prijetnjama: o tome koje države mogu utjecati na pitanja sigurnosti, ekonomije ili, recimo, turizma — dodao je. Listu je opisao kao “tabelu političkih napetosti”, a ne kao “presudu” pojedinim državama.
Pored već spomenutih država, u TOP 10 neprijateljskih vlada prema Rusiji ušla je, neočekivano, i Mađarska, koja se s 25 bodova našla na podijeljenom devetom mjestu s Luksemburgom. Nije jasno zbog čega, s obzirom na to da Mađarska redovno blokira sankcije Rusiji u EU, ne pruža vojnu pomoć Ukrajini, a premijer Viktor Orbán odlazi u Rusiju na diplomatske susrete s Vladimirom Putinom.
Isto radi i Slovačka, čiji premijer Robert Fico redovno održava komunikaciju s Moskvom, ali se Bratislava nije našla u vrhu liste.
Na sedmom mjestu je Hrvatska s 40 bodova, a na osmom Slovenija s 35 bodova.
Maksimalni broj bodova koji država može dobiti je 100. Što više bodova – to je zemlja neprijateljskija.
— Ocjenjivanje se sastoji od šest kriterija. Najvažnija je vojno-politička aktivnost protiv Rusije — do trideset bodova. Pritisak sankcijama vrednuje se s dvadeset bodova — objasnio je Evgenij Pozdnjakov, urednik portala.
— Diplomatska neprijateljstva i informacijski rat mogu zemlji donijeti 15 bodova, diskriminacija ruskog biznisa i podrška neprijateljskih nevladinih organizacija deset. Za svaki segment postoji detaljna skala koja omogućuje procjenu i rangiranje postupaka država — naveo je urednik.
Prema njegovim riječima, redakcija će se svakog mjeseca vraćati listi kako bi je ažurirala.
— Na primjer, ako država odbije nove isporuke oružja Ukrajini ili blokira uvođenje novih antiruskih sankcija, njen rezultat će biti smanjen — pojasnio je način mogućeg revidiranja neprijateljskih bodova.
Dnevnik.ba