U rujnu 1995. snage HV i HVO-a su izvele ključnu vojnu operaciju – Maestral. Bitka za oslobađanje zapadnih dijelova BiH bila je važan korak u pripremama za daljnje vojno djelovanje prema Banjoj Luci. Grad Jajce bio je ključna strateška točka, a operacija Maestral omogućila je HV-u i HVO-u da uspješno probiju srpske linije i stvore siguran koridor prema zapadu
Ono što su činili američka vojna sila iz zraka i pritisak administracije na regionalne vođe, to su pak predstavljali Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće obrane u operacijama na zapadu Bosne koje su slijedile nakon Oluje, u Maestralu i Južnom potezu. Tim je sjajnim operacijama srpska strana doslovno bila prisiljena na prekid rata, zaustavljanje operacija prema malim bošnjačkim ratnim enklavama kojima je prijetila sudbina Srebrenice te pristanak na pregovore i sklapanje Mirovnoga sporazuma u Daytonu. Takvu su projekciju doslovno zamislile i svjetske sile koje su, nije to nepoznato, i zaustavile hrvatsku ofenzivu nadomak Banje Luke. A upravo je osvajanje ovoga grada i brinulo američku administraciju, čija su izvješća postala javna u Clintonovoj digitalnoj knjižnici.
Središnja tema koja se provlači kroz izvješća američkih obavještajnih službi i diplomatske komunikacije od 15. kolovoza te 28. rujna u toj knjižnici bila je zabrinutost zbog daljnjeg širenja sukoba, potencijalne intervencije Jugoslavenske vojske i međunarodnih reakcija na uspjehe HV-a, posebno kad je riječ o mogućem ulasku u Banju Luku. A upravo su u rujnu 1995. snage Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane izvele ključnu vojnu operaciju pod nazivom Maestral. Bitka za oslobađanje zapadnih dijelova BiH bila je važan korak u pripremama za daljnje vojno djelovanje prema Banjoj Luci. Grad Jajce bio je ključna strateška točka, a operacija Maestral omogućila je HV-u i HVO-u da uspješno probiju srpske linije i stvore siguran koridor prema zapadu. Oslobođenje Jajca također je podiglo moral bošnjačkim snagama jer su one tada bile pod velikim prijetnjama, a operacija je dala signal da se situacija na terenu mijenja. No, za američke diplomate i vojne dužnosnike ovakve uspjehe HV-a pratila je zabrinutost. Naime, u izvješćima američkih obavještajnih službi jasno je izražena zabrinutost da bi osvajanje Banje Luke moglo izazvati novu eskalaciju sukoba, s potencijalnom intervencijom Jugoslavenske vojske. Pod pritiskom ove situacije SAD je bio zabrinut da bi proširenje sukoba u Bosni moglo imati šire posljedice.
Nedugo nakon Maestrala slijedila je posljednja vojna operacija – Južni potez. Snage HV-a i HVO-a napredovale su prema sjeverozapadnim područjima. Stiglo se nakon osvajanja Mrkonjić Grada na 20 kilometara nadomak Banje Luke. Dok su operacije Maestral i Južni potez bile u punom jeku, na međunarodnoj političkoj sceni, u Washingtonu i Bruxellesu, vodile su se duboke strateške rasprave o tome kako odgovoriti na uspjehe HV-a. Sjedinjene Države i saveznici, dok su pozdravljali napredak Hrvatske, također su bili svjesni da bi daljnje vojno napredovanje moglo izazvati političku krizu u cijeloj regiji.U slučaju daljnjih napada Hrvatske vojske postojala je prijetnja da bi Jugoslavenska vojska pod Slobodanom Miloševićem mogla intervenirati, što bi moglo izbrisati sve dosadašnje političke napore. Crvena linija bila je upravo Banja Luka. Međutim, u američkoj administraciji postojala je jasna želja da se izbjegne izravna vojna eskalacija. To je bio ključni trenutak u kojem je SAD počeo ozbiljno razmatrati diplomaciju kao način stabilizacije situacije. Washington je, u suradnji s europskim partnerima, pritisnuo Hrvatsku da ograniči operacije prema Banjoj Luci. Ta zabrinutost nije bila samo političke prirode – bilo je jasno da bi daljnje ofenzive HV-a mogle dovesti do nove sigurnosne, ali i humanitarne krize. U izvješćima američkih diplomatskih i obavještajnih službi jasno se isticalo da bi bilo nužno obustaviti ofenzivu prije Banje Luke. U konačnici, ti pritisci američke administracije, zajedno s naporima europskih saveznika, imali su ključnu ulogu u skretanju fokusa na diplomatske pregovore koji su doveli do Daytonskog mirovnog sporazuma. Bilo je jasno da bi vojni uspjeh Hrvatske vojske, a napose Armije BiH u Banjoj Luci, mogao postaviti nove izazove za međunarodnu zajednicu, pa su se svi napori usmjeravali na okončanje rata u BiH putem pregovora. To je i okončano oko dva mjeseca poslije u Daytonu.