Na banjolučkim cestama je novost da se kazna za prometni prekršaj plati karticom i to odmah nakon njezinog izdavanja
Na banjolučkim cestama je novost da se kazna za prometni prekršaj plati karticom i to odmah nakon njezinog izdavanja. Na taj način će se šalteri i čekanje izbjeći, a proračun brže puniti.
“Građani i klijenti očekuju od nas brža, jednostavnija, efikasnija i sigurna rješenja plaćanja što je zapravo ovaj elektronski digitalni model”, istaknuo je predsjednik Uprave NLB-a Banja Luka Goran Babić.
“Zbog nedostatka ovog sustava u nekom ranijem razdoblju mislim da gotovo oko 40.000 prekršaja ima već nenaplaćenih kazni od naših građana koji nemaju prebivalište. To su većinom ljudi koji rade vani, gastarbajteri. Jedan od produženih kapaciteta ovog servisa nam daje mogućnost da prepoznamo i one koji imaju od ranije naplaćene kazne”, pojasnio je ministar unutaenjih poslova Republike Srpske Siniša Karan.
U neplaćanju kazni ja apsolutni rekorder jedan građanin Sarajeva. Prema podacima Agencije za identifikcijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) neslavno prvo mjesto nosi s iznosom duga od 195.000 KM. No, iako su neplaćene novčane kazne prepreka do osobnih dokumenata i registracije vozila svjedoči se nekaženjenoj vožnji bez vozačke dozvole – svojih ili tuđih automobila.
Da ni narodski rečeno “udaranje po džepu” ponekad ne daje efekta, pokazuje podatak kako vozači u BiH kada je u pitanju plaćanje novčanih kazni za prometne prekršaje duguju i po nekoliko desetina milijuna KM.
“Morate voditi i računa o ekonomskoj moći vaših građana, međutim, kazna nije jedini problem u prometu. Subjektivni faktor je ključan u prometnim nezgodama, a dokazuje upravo ovo da smo poduzeli niz represivnih mjera, a nismo uspjeli spriječiti broj čprometnih nesreća”, dodao je Karan.
A te nesreće upravo konstantno pune novinske članke. Na naslovnicama se često nalaze višestruki povratnici u činjenju prometnih prekršaja. Kako ih u tome spriječiti? Trajno oduzimanje vozila – kazna je koja će zaboljeti, mišljenja su stručnjaci.
“Bila je procedura u Zastupničkom domu Parlamenta BiH da se te odredbe ugrade u zakon. Negdje je zastalo, tako da nemamo informaciju u kojoj je fazi. Inače, dobro bi bilo da se to usvoji što prije”, istaknuo je direktor Agencije za sigurnost prometa RS Milija Radović.
Kako bi se potencijalno smanjivao i broj prekinutih života u prometu strah od rigoroznih kazni, potencijalno je rješenje prema mišljenju stručnjaka za bahate vozače. Za one koji to još nisu tu su kampanje kao prevencija. No, i na njima se nedovoljno radi.