Uoči nedjeljnih općih izbora u Bosni i Hercegovini, na kojima se prvi put uvodi nova izborna tehnologija, posebno je zanimljiv deklasificirani dokument CIA-e o mogućnostima manipulacije elektroničkim izbornim sustavima. U njemu se više puta spominje Smartmatic, kompanija čiji je bosanskohercegovački ogranak predvodio skupinu ponuditelja kojoj je Središnje izborno povjerenstvo BiH dodijelilo na krajnje sumnjiv način posao vrijedan 74,5 milijuna KM za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.
Riječ je o šest stranica dugom dokumentu CIA-e pod naslovom “Summary of Select Intelligence Reporting from 2004–2020 on Venezuela’s Electronic Voting Manipulation Capabilities”, koji sažima obavještajna izvješća od 2004. do 2020. godine. Dokument je deklasificiran u srpnju 2026. godine i objavljen na službenim stranicama Bijele kuće u sklopu materijala o ranjivostima elektroničkih izbornih i sustava za prebrojavanje glasova. Bijela kuća navodi da dokumenti pokazuju kako je CIA dobila informacije o konkretnom planu venezuelanske vlasti za digitalno manipuliranje izborima 2020. godine, prenosi Večernji list BiH.
U dokumentu se Smartmatic pojavljuje u kontekstu venezuelanskog elektroničkog izbornog sustava i obavještajnih procjena američkih službi. Jedno od izvješća opisuje navode prema kojima su venezuelanske obavještajne službe, izborno tijelo i predstavnici Smartmatica prije predsjedničkih izbora 2012. godine sudjelovali u planiranju mogućeg utjecaja na rezultate putem unaprijed programiranih izbornih uređaja.
No posebno je važan dio koji se odnosi na 2020. godinu, jer CIA ondje opisuje znatno sofisticiraniji scenarij. Prema obavještajnim informacijama, razmatrana je mogućnost stvaranja virtualnih glasačkih uređaja koji bi oponašali legitimne uređaje, nakon čega bi se njihovi podaci mogli koristiti za manipuliranje središnjim izbornim sustavom.
Opisani scenarij uključivao je kopiranje digitalnih zapisa i hash-datoteka, oponašanje stvarnih glasačkih uređaja, zamjenu podataka te generiranje izmijenjenih rezultata koji bi izgledali kao da potječu od legitimnih uređaja.
Upravo je posljednji dio posebno važan. Opasnost koju CIA opisuje nije samo mogućnost da netko promijeni broj glasova, nego da se nakon promjene stvori digitalni trag koji izgleda vjerodostojno i koji bi trebao pokazivati da je rezultat nastao u stvarnom izbornom uređaju. Takav bi scenarij mogao znatno otežati naknadno otkrivanje manipulacije.
Dokument opisuje i mogućnost da se podaci uređaja koji daju neželjene rezultate zamijene drugim podacima, dok bi se istodobno očuvala vjerodostojnost digitalnih zapisa. Bijela kuća upravo zato navodi da se u objavljenim dokumentima nalaze informacije o metodama kojima bi se elektronički rezultati mogli mijenjati na način koji bi mogao izbjeći čak i određene oblike naknadne revizije.
Smartmatic sada ima ugovor u BiH
Poveznica s Bosnom i Hercegovinom je konkretna. Središnje izborno povjerenstvo BiH 19. ožujka odabralo je skupinu ponuditelja koju čine Smartmatic BiH d.o.o. Sarajevo, Smartmatic International Holding B.V. iz Amsterdama i DSC Agencija za zaštitu ljudi i imovine, pri čemu je Smartmatic BiH nositelj skupine. Vrijednost ugovora iznosi 74.527.455,84 KM bez PDV-a, uz uračunati popust.
Ugovor obuhvaća sustav biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića na biračkim mjestima, uključujući opremu, softver, tehničku podršku, tiskanje, skladištenje i distribuciju glasačkih listića. Za softver posebno razvijen ili prilagođen za potrebe projekta ugovor predviđa prijenos autorskih prava i izvornog koda u trajno vlasništvo Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
To, naravno, samo po sebi ne znači da će na izborima u BiH biti manipulacije niti da dokument CIA-e predstavlja bilo kakav dokaz protiv Smartmatica. Ali deklasificirani materijal otvara vrlo konkretno pitanje o sigurnosti sustava koji će se upravo sada prvi put koristiti u BiH.
Jer ako američka obavještajna služba opisuje mogućnost da se elektronički rezultat promijeni, a potom napravi tako da izgleda kao autentičan rezultat legitimnog uređaja, onda nije dovoljno samo reći da je oprema testirana.
Treba znati tko ima pristup uređajima i softveru, tko kontrolira podatke, kako se štite digitalni zapisi, može li se nešto promijeniti nakon glasovanja, kako se evidentiraju takve promjene i, prije svega, postoji li neovisna kontrola kojom se elektronički rezultat može usporediti s izvornim papirnatim glasačkim listićima.
Upravo je tu najveći izazov za izborna tijela BiH. Novi sustav uvodi se neposredno pred izbore, a povjerenje u njegov rad ne može počivati samo na povjerenju u proizvođača ili izborno tijelo. Mora postojati mogućnost da se nakon izbora neovisno i tehnički provjerljivo utvrdi da ono što je sustav evidentirao odgovara onome što su birači doista zaokružili.
CIA-in dokument ne govori da će se takav scenarij dogoditi u Bosni i Hercegovini. Govori o tome što je tehnički moguće i kakve su ranjivosti američke obavještajne službe godinama proučavale na primjeru Venezuele.
A upravo je takva tehnologija sada dio izbornog procesa u BiH.
Zato bi najveće pitanje za Središnje izborno povjerenstvo BiH nakon nedjeljnih izbora trebalo biti jednostavno: može li se za svaki elektronički rezultat neovisno dokazati da odgovara stvarnim glasovima birača?
Povjerenje u sustav jedino popravlja činjenica da će se uz strojeve glasovi brojati i ručno.
RTV HZHB