Kina i Srbija će kasnije ovog mjeseca provesti svoju prvu zajedničku vojnu vježbu u sjevernoj kineskoj provinciji Hebei, priopćilo je kinesko ministarstvo obrane početkom ovog tjedna. Zajednička kinesko-srpska vojna vježba signalizira intenziviranje strateškog partnerstva između Pekinga i Beograda, s implikacijama za širi geopolitički krajolik na Balkanu i u Europi.
Pukovnik Jiang Bin, glasnogovornik kineskog Ministarstva nacionalne obrane, najavio je da će se vježba, pod nazivom Branitelji mira 2025., održati u drugoj polovici srpnja i da će u njoj sudjelovati trupe za specijalne operacije iz obje zemlje. “Ovo će biti prva zajednička formacija kineske i srbijanske vojske. Pomoći će u jačanju borbenih sposobnosti trupa koje sudjeluju i produbljivanju suradnje između dviju vojski”, rekao je Jiang na konferenciji za novinare, prema CGTN.
Vježba predstavlja rijetku kinesku vojnu obuku s europskom zemljom otkako je prošlog srpnja provela zajedničke protuterorističke vježbe s Bjelorusijom u blizini poljsko-ukrajinske granice. Također naglašava sve bliže veze između Pekinga i Beograda usred jedinstvenog geopolitičkog položaja Srbije u Europi. Srbija je najbliži europski partner Kine uz Mađarsku, što je odnos koji je dijelom proizašao iz zajedničkih povijesnih pritužbi – posebno nakon NATO-vog bombardiranja kineskog veleposlanstva u Beogradu 1999. kada su ubijena tri novinara Kineza i što ostaje osjetljivo pitanje u kinesko-američkim odnosima.
Kineski predsjednik Xi Jinping posjetio je Srbiju u svibnju 2024. na godišnjicu bombardiranja, opisujući odnose između dviju zemalja kao “nepokolebljivo prijateljstvo”. Tijekom tog posjeta, Peking i Beograd potpisali su sporazume o produbljivanju sveobuhvatnog strateškog partnerstva i “izgradnji zajednice sa zajedničkom budućnošću”.
Kineska ulaganja i kinesko oružje
Posljednjih godina Kina je uložila milijarde dolara u Srbiju, financirajući infrastrukturne projekte, uključujući autoceste, željeznice, tvornice i rudnike. Integracija Srbije u kinesku inicijativu Pojas i put učinila ju je ključnim ulazom za kineski utjecaj u Europi. Kina je najveći strani investitor u Srbiju, a kineske tvrtke igraju vodeću ulogu u sektorima poput rudarstva i proizvodnje.
Krajem prošle godine, srbijansko Ministarstvo obrane objavilo je da su njihove zračne snage završile svu potrebnu obuku u Kini kako bi postale prve u Europi sposobne samostalno upravljati i održavati kineski raketni sustav protuzračne obrane FK-3. Često uspoređivan s američkim raketnim sustavom Patriot i ruskim raketnim sustavom zemlja-zrak S-300, FK-3 je izvozna verzija najnovijeg kineskog sustava protuzračne obrane srednjeg dometa HQ-22. Vjeruje se da su kineski sustavi isporučeni u travnju 2022. s 12 transportnih zrakoplova Y-20 Narodnooslobodilačke vojske, što je navodno bio najveći zračni prijevoz vojne opreme iz Kine u Europu. Godine 2020. Peking je isporučio šest borbenih dronova CH-92A i 18 laserski navođenih raketa FT-8C Beogradu. Tri godine kasnije, Srbija je nabavila kineske bespilotne letjelice CH-95, a u veljači 2024. najavila je planove za kupnju još više dronova, piše SCMP.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić, koji se primarno bavi višemjesečnim prosvjedima protiv njegove vlade, naglasio je važnost jačanja vojnih sposobnosti usred regionalnih napetosti nakon trilateralnog obrambenog sporazuma koji su u ožujku potpisale susjedna Albanija, Hrvatska i Kosovo. Vučić je sporazum nazvao provokativnim i optužio te zemlje da započinju “utrku u naoružanju” na Balkanu. “Srpska vojska pokazat će što ima na velikoj paradi”, rekao je Vučić prošli mjesec, misleći na planiranu vojnu paradu u Beogradu sredinom rujna na kojoj će biti prikazano novo naoružanje i sustavi. Unatoč bliskim vezama s Kinom i Rusijom, Srbija održava vojnu suradnju sa Zapadom, uključujući i s NATO-om te želi, barem nominalno, ući u EU. U lipnju je Srbija provela zajedničke vježbe sa Sjedinjenim Državama i drugim zemljama NATO-a, naglašavajući balansiranje Beograda između Istoka i Zapada.