Šta piše u pravilniku kojeg je uvela Hrvatska: Firme iz BiH mogu biti isključene iz procesa javnih nabavki

Kako je objavio zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović (SDP), zbog ovog pravilnika se može dogoditi da firme iz naše zemlje izgube mogućnost dobivanja unosnih poslova u susjednoj državi.Naime, u pravilniku koji je donesen prije nekoliko dana stoji da firme iz država van Evropske unije mogu dobiti zabranu apliciranja na natječaje za javne nabavke.

“Naručitelj može odredbama u dokumentaciji o nabavi zabraniti pristup postupku nabave gospodarskim subjektima iz trećih zemalja koje nisu potpisale Sporazum svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA) ni druge međunarodne sporazume, a koji su obvezujući za Evropsku uniju, ili se predmetni sporazumi ne odnose na konkretan postupak nabave”, stoji u izmijenjenom dijelu pravilnika.

Dalje se također ističe da su naručitelji dužni obavijestiti da li na njihov natječaj imaju pravo da apliciraju firme iz “trećih zemalja” koje nisu potpisnice GPA, među kojima je i BiH.

Naša zemlja nije potpisnica ovog sporazuma iz tehničkih razloga, odnosno zbog toga što nismo članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Kako je ovo pitanje iz resora vanjske trgovine, to je posao državnog ministra Staše Košarca.

Međutim, u njegovom mandatu je pitanje ulaska BiH u WTO, a kojem se u prošlosti protivila Rusija, stavljeno van prioriteta.

Tokom mandata Mirka Šarovića, Košarčevog prethodnika, radilo se na ovom pitanju, ali je njegovim odlaskom s funkcije u decembru 2019. godine, kako se čini, ovo pitanje “stavljeno u ladicu.”

Da stvar bude gora po BiH, Hrvatska neće biti jedina država koja će na ovaj način tretirati “treće zemlje.” Prema saznanjima do kojih je došao Klix.ba, Rumunija priprema zakon koji, za razliku od hrvatskog pravilnika, uopće neće ostaviti mogućnost apliciranja firmi iz zemalja poput BiH na natječaje za javne nabavke.

Isto tako, prema informacijama do kojih je došao naš portal, slične zakone i izmjene pravilnika priprema još nekoliko EU zemalja.

Imajući u vidu činjenicu da su firme iz BiH imale izrazito unosne projekte u EU, njihovi vlasnici bi se mogli odlučiti na napuštanje zemlje, što bi značilo veliki broj otkaza, ali i njima stvorilo dodatne probleme jer bi morali “počinjati od nule” u državama EU.

Magazinović, koji je ukazao na ovaj problem, je postavio zastupničko pitanje na ovu temu i adresirao ga predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, direktoru Agencije za javne nabavke BiH Tariku Rahiću, te direktoru Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmetu Egrliću.