Svako malo čitamo i slušamo o tome kako broj stanovnika u BiH rapidno opada i prijeti opasnost da se taj broj prepolovi. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u FBiH se prošle godine u odnosu na 2023. godinu smanjio prirodni prirast u devet županija. Iznimka je Zapadnohercegovačka koja pokazuje kako se može izbjeći “bijela kuga”. Trenutačno zapadna Hercegovina može biti primjer kako postići demografski plus. U ZHŽ-u prošle godine rođene su 922 bebe, a umrla je 741 osoba. U ostalih devet županija više je bilo umrlih nego rođenih. U veljači ove godine također je u devet županija u FBiH zabilježen demografski pad, samo je u ZHŽ-u zabilježen prirodni prirast – rođeno je 80 beba, a umrlo 67 osoba. U 2025. godinu Federacija je ušla s 4820 osoba manje nego u 2024. godinu. Slične su demografske (ne)prilike i u RS-u.
Podaci o negativnim demografskim pokazateljima i trendovima poziv su svim odgovornima na vlasti na svim razinama i u Federaciji i u RS-u da u što većoj mjeri unaprijede sustave koji će omogućiti prirodni prirast stanovništva. Ne samo kroz izravne demografske mjere već kroz sve mjere koje će poticati gospodarski razvoj, veću profitabilnost, više radnih mjesta i veća primanja radnika. Naravno da su rast gospodarstva i više privlačnih radnih mjesta u ZHŽ-u u izravnoj vezi s demografskim rastom. U nedjelju su u crkvi u Širokom Brijegu sakrament svete potvrde primila 193 krizmanika s područja širokobriješke župe, jedne od sedam župa na području Širokog Brijega. Valja vjerovati da će najveća većina njih ostati živjeti i raditi u rodnom mjestu. Tako je i s mladima u čitavoj županiji i čitavoj zapadnoj Hercegovini. Otvaraju se novi industrijski pogoni i proširuju postojeći, a što je više radnih mjesta u tvrtkama, to je više djece u crkvi na krštenjima, prvim pričestima i krizmama. A kad odrastu i na vjenčanjima, a onda sve ispočetka. Gospodarstvo na području ZHŽ-a sve više jača u odnosu na većinu županija u Federaciji BiH; nekoliko je tvrtki iz ove županije koje su po broju zaposlenih, ukupnom prihodu i dobiti u vrhu Federacije i čitave BiH. Više je nego zanimljivo to da su upravo sadašnji gradovi i općine ZHŽ-a u bivšem sustavu spadali u najnerazvijenije u tada nerazvijenoj BiH. Više je nego čudna demografska povijest zapadne Hercegovine. U vrijeme osmanlijske vlasti bilo je više velikih zbjegova iz Hercegovine; kuga je između 1814. i 1818. desetkovala broj katolika u čitavoj BiH – ostalo ih je svega oko 57.000! No, za stoljeće i pol broj Hrvata na prostoru BiH povećao se za gotovo 15 puta! Dva svjetska rata učinila su svoje. Na prostoru Hercegovine u Drugom svjetskom ratu i poraću život je izgubilo oko 20.000 osoba. Da komunističke vlasti nisu bile više nego okrutne prema hercegovačkim Hrvatima nakon kraja Drugog svjetskog rata, po demografskim procjenama, Široki Brijeg i Ljubuški sada bi imali po 50.000 stanovnika! Do 1990-ih godina više je ljudi iz zapadne Hercegovine bilo na “privremenom” radu u zapadnoeuropskim zemljama nego u domovini, a početkom 90-ih godina prošlog stoljeća zahvaljujući privatnoj inicijativi i radišnosti Hercegovaca otvaraju se brojna privatna poduzeća, pa danas zapadnohercegovački gradovi i općine imaju po tri puta više zaposlenih nego u vrijeme radničkog samoupravljanja. Nije u zapadnoj Hercegovini baš bajno, ali može poslužiti kao dobar primjer za sredine u kojima je grozno.
I demografske mjere ove županije mogu mnogima poslužiti kao dobar primjer. Prema informacijama Ministarstva financija ZHŽ-a, na ime mjesečne naknade obiteljima s troje i više djece u 2024. godini iz županijskog proračuna isplaćeno je 11,370.000 KM, a pravo na nju u prosincu 2024. ostvarilo je 1981 dijete, odnosno 1654 obitelji. U proračunu za ovu godinu planirano je 12 milijuna KM, a uvećana je stavka koja se odnosi na roditeljske naknade za nezaposlene rodilje, koje u ovoj godini imaju pravo na mjesečni iznos u visini 550 KM tijekom prvih 12 mjeseci djetetova života. Trend rasta broja obitelji s troje i više djece u ZHŽ-u nastavio se i u ovoj godini. U siječnju je za blizu 2000 djece isplaćeno oko milijun KM! A tu su i poticajne demografske mjere gradova i općina u ZHŽ-u. Pa jedan Ero s ovoga svijeta reče:
– Što više naših klinaca, to manje Nepalaca!
Poslodavci u Hercegovini shvatili su da je domaći radnik najbolji radnik. Skužili su to da se povećanjem plaća mogu zadržati kvalitetni domaći djelatnici; i ne samo to, već i privući one koji su otišli na rad u bogatije zapadnoeuropske zemlje. Sve je više povratnika iz inozemstva, što je također u prilog demografskom rastu. U zapadnoj Hercegovini često se uz kavu komentira o tome kako se tko snašao u životu. Jedni znaju reći onu: “Tko je jamio – jamio!” Drugi pričaju vic o gospodarstveniku na ispovijedi. Fratar ga upita je li se ogriješio o narod i državu, a on mu se ispovjedi:
– Velečasni, za prvi milijun me ništa ne pitaj!
No, svi su mu grijesi oprošteni ako se kod njega može naći posao i zarada za koliko-toliko pristojan život. Sin jednog bogatog hercegovačkog poduzetnika razgovarao je s poduzetnicima iz zapadne Europe, Jedan se pohvalio da njegov zaposlenik za dvije godine rada može zaraditi za mercedes. Drugi se pohvali da njegov djelatnik može zaraditi za mercedes za godinu i pol. Sin hercegovačkog poduzetnika nazove oca i upita ga:
– Ćaća, koliko triba vrimena da bi se kupijo mercedes?
– Triba najmanje pola godine, velika je firma Mercedes – objasni mu ćaća.