Mediji u BiH ovih su dana prepuni analiza, kombinacija i nagađanja o tome tko će činiti novu vlast u BiH i FBiH. Većina ih, međutim, zanemaruje činjenicu da Bosna i Hercegovina nije unitarna država s jednodomnim parlamentom, gdje stranka ili koalicija koja osigura nadpolovičnu većinu u parlamentu, može formirati vlast, već složena država u kojoj postoji pravilo konsocijacijske demokracije o podjeli vlasti među konstitutivnim narodima, bez obzira na njegovu brojnost. Zbog toga za formiranje vlada na razini Federacije BiH i Bosne i Hercegovine nije dovoljno imati većinu u jednom, zastupničkom, građanskom domu, već se u formulu kreiranja koalicija mora uključiti i drugi dom- dom naroda.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Nakon nedjeljnih izbora, svi su suglasni kako će okosnicu nove vlasti u Federaciji BiH činiti SDA i HDZ BiH, kao pobjednice među Bošnjacima i Hrvatima, i stranke koje će izvijesno imati većinu u bošnjačkom i hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta FBiH.
U Zastupničkom domu Federalnog parlamenta te dvije stranke imat će ukupno 46 zastupnika- SDA 32, HDZ BiH 14. Za nadpolovičnu većinu u ovom domu potrebno im je još pet ruku. I tu počinju nagađanja tko će biti SDA-ov bošnjački partner. Jedni spominju SDP, koji bi sa 16 ruku novoj vlasti osigurao komotnu većinu. Drugi misle da je takvo što nemoguće zbog Izetbegovićevih optužbi na račun Trojke, u kojoj je SDP bio najjača stranka, da su “ekonomski upropastili” Federaciju i “prodali” bošnjačke pozicije Čoviću i Dodiku. Tvrde kako je SDA-u puno bliža Stranka za BiH, ideološki a i zbog toga što je kao i SDA napadala “Trojku”, te Komšićev DF. S 9 SBiH-ovih zastupnika nova vlada imala bi također čvrstu većinu, a taknu s DF-ovih 6.
Stranke hrvatske petorke u ovom domu imaju 4 zastupnika, nedovoljno za dosezanje praga od 51 zastupnika, ukoliko bi s HDZ BiH postigli dogovor o ulasku u vlast.
Ovdje valja podsjetiti na ključne parametre za formiranje izvršne vlasti u Federaciji BiH, koje je svojim intervencijama nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, u izbornoj noći 2022., koji nalažu da se pri formiranju parlamentarne većine mora uzeti u obzir ne samo većina u Zastupničkom, već i većina u nacionalnim klubovima Doma naroda
Predsjednika i dva potpredsjednika F BiH, prema Schmidtovim amandmanima, imenuje onaj tko ima najmanje 11, od ukupno 23, izaslanika u tri nacionalna kluba federalnog Doma naroda; hrvatskom, bošnjačkom i srpskom. Nema sumnje da će većinu u hrvatskom klubi imati HDZ BiH, a SDA u bošnjačkom. No, nepoznanica je srpski klub, čije tri četvrtine izaslanika će činiti zastupnici bošnjačkih stranaka srpske nacionalnosti iz kantonalnih skupština. Stranačka struktura srpskog kluba znat će se tek za mjesec i pol ili dva kada se konstituiraju županijski odnosno kantonalni parlamenti i izaberu izaslanici u srpski klub, kao i u dva druga kluba- hrvatski i bošnjački.
Istina, prema Schmidtovima amandmanima, ukoliko kandidatska lista predsjednika i potpredsjednika FBiH, u nekom od nacionalnih klubova, u roku od 30 dana, ne dobije podršku 11 izaslanika, prag se, u tom klubu, automatski spušta na 7 , da bi se u trećem krugu spustio na 4 izaslanika. To otvara mogućnost SDA da bira drugog koalicijskom partnera između SDP BiH, SBiH i DF, uz pretpostavku da će jedna od ove tri stranke s njima i HDZ-om BiH imati najmanje četiri izaslanika u srpskom klubu.
Među Schmidtovim intervencijama je i ona da Vladu FBiH mogu imenovati dva člana Predsjedništva FBiH, a ukoliko treći član takvu odluku proglasi štetnom po vitalni nacionalni interes, njegov veto mora potvrditi 3/4 izaslanika kluba koji ga je predložio, odnosno njih 14.
Tko treba činiti novu parlamentarnu većinu na razini BiH?
Na razini BiH situacija je, međutim, drugačija. Mandatara za sastav novog Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo BiH kojeg će činiti Denis Bećirović (SDP BiH), Darijana Filipović (HDZ BiH) i Željka Cvijanović (SNSD), a potvrđuje Zastupnički dom, kao i ministre koje mandatar predloži. Po načelu rotaciji u sljedećem četverogodišnjem razdoblju na čelu izvršne vlasti BiH trebao bi biti Bošnjak. Mada ne postoji pravilo koga Predsjedništvo treba imenovati za predsjedatelja Vijeća ministara, ukoliko želi funkcionalnu izvršnu vlast trebalo bi voditi računa da ta osoba iza sebe ima većinu ne samo u Zastupničkom domu, uključujući i entitetsku većinu, već i većinu u sva tri nacionalna kluba Doma naroda Parlamenta BiH.
Valja podsjetiti da kao i u Federaciji BiH, tako i na razini države, ni jedan zakon ne može stupiti na snagu dok ga ne usvoje oba parlamentarna doma. S obzirom da je kvorum za održavanje sjednica Doma naroda Parlamenta BiH prisustvo 9 izaslanika, po 3 iz svakog nacionalnog kluba, onda nova koalicija treba uključiti stranke koje će imati većinu u nacionalnim klubovima državnog Doma naroda. A to će, bez sumnje biti HDZ BiH, SDA i SNSD. Budući da ovaj put predsjedatelj Vijeća ministara treba biti Bošnjak, jasno je da Predsjedništvo treba imenovati kandidata SDA za tu dužnost, sviđalo se to članovima kolektivnog šefa države ili ne. Osim u Domu naroda, Koalicija HDZ BiH- SDA- SNSD imala bi tanku većinu od 22 zastupnika i u Zastupničkom domu. SDA će u ovom domu imat 9, koliko i SNSD s partnerskim strankama, te HDZ 4. Ta se većina može, a ne mora, podebljati zastupnikom HDZ 1990 Ilijom Cvitanovićem, ako se dva HDZ-a o tome dogovore, te SDA-ovim koalicijskim partnerom s federalne razine, s obzirom da sve tri spomenute stranke imaju zastupnike i u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.
S koalicijom, koja će imati većinu u oba parlamentrana doma, uključujući i većinu u sva tri nacionalna kluba državnog Doma naroda, bez obzira na njihove nacionalne, političke i ideološke razlike, postoji mogućnost usvajanja zakona oko kojih se postigne dogovor.
U suprotnom, imat ćemo situaciju kojoj smo svjedočili zadnjih godinu i pol dana, kada je zbog nepostojanja takve većine potpuno zaustavljen europski put BiH./HMS/