Počeli su radovi na izgradnji brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Republike Hrvatske. Bruji teška mehanizacija na dionicama između Širokog Brijega i Gruda: Polugrno – Podledinac (5,48 km) i Podledinac – Grude Istok (6,36 km). Ukupna dužina ove prometnice iznosi oko 60 kilometara, a za njezin završetak potrebno je osigurati 124,5 milijuna KM s PDV-om. Završetak prvih 12 kilometara očekuje su u roku 30-ak mjeseci. Ovaj projekt ima posebnu važnost za razvitak zapadne Hercegovine. Hercegovci su s oduševljenjem primili vijest o izgradnji državne ceste na relaciji Zagvozd – Imotski – granica BiH (granični prijelaz Vinjani Donji) ukupne dužine oko 20 kilometara. Završetkom ovih prometnica u BiH i RH zapadna Hercegovina bi se na najkvalitetniji način povezala s Makarskom rivijerom i čitavom Dalmacijom. I druga područja BiH ovim dvjema cestama bit će bliže moru.
No, mostarska južna obilaznica svojevrsni je nastavak buduće brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica RH (dalje preko Imotskog do Zagvozda). Završetkom ovih zahtjevnih prometnica zapadna i čitava Hercegovina bile bi na najkvalitetniji način prometno spojene na hrvatske autoceste i koridor Vc. Osim toga, u velikoj bi se mjeri rasteretio promet na gradskim prometnicama u Mostaru i Širokom Brijegu. Kvalitetnija cestovna povezanost s hrvatskim autocestama i autocestom na koridoru Vc Hercegovinu će ujedno približiti i Europskoj uniji, što bi hercegovačko gospodarstvo, kao i gospodarstvo čitave BiH, učinilo znatno konkurentnijim. Gradnja novih dionica autoceste na koridoru Vc te brzih cesta i rekonstrukcija postojećih cesta nisu išle željenom dinamikom. No, stječe se dojam da se ponešto ubrzava dinamika gradnje cestovne infrastrukture u BiH. Andrijana Katić, federalna ministrica prometa i veza, na tematskoj sjednici Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH predstavila je trenutačno stanje i strateški okvir razvoja prometnog sektora u Federaciji BiH, jasno pozicirajući prometnu infrastrukturu kao pokretača gospodarskog rasta te demografske stabilnosti i približavanja BiH europskim integracijama. Naglasila je to da su u ovoj godini u izgradnju autoceste na koridoru Vc i brze ceste planirana ulaganja veća od milijardu konvertibilnih maraka. Naglašeno je to da je prekogranično povezivanje s Republikom Hrvatskom prepoznato kao ključna poluga integracije u europske tokove robe, ljudi i kapitala. O važnosti tog povezivanja govori činjenica da je Vlada RH osigurala više od 36 milijuna KM bespovratnih sredstava za realizaciju vitalnih infrastrukturnih projekata kao što su ceste Zavala – Orahov Do i Hutovo – Ravno te izgradnja novog mosta u Čapljini.
Područja zapadne Hercegovine dugo su bila prometno izolirana i nepovezana. Tek je početkom 20. stoljeća izgrađena makadamska cesta Mostar – Široki Brijeg – Posušje. Zahvaljujući toj cesti i mostu na rijeci Lištici niknulo je današnje gradsko središte Širokog Brijega. Dionica ceste Mostar – Široki Brijeg asfaltirana je 60-ih godina prošlog stoljeća, a dionica Široki Brijeg – Posušje početkom 70-ih godina. O prometnoj nepovezanosti područja zapadne Hercegovine na svoj način govori anegdota između fra Voje Mikulića i Kike Paradžika, širokobriješkog taksista 30-ih godina prošlog stoljeća. Paradžikov automobil je u središtu Širokog bio okrenut u pravcu Mostara, a fra Vojo se obrati vozaču:
– Kiko, mogu li ja s tobom u Mostar?
– Velečasni, ja ću okrenuti auto i hitno trebam u Imotski – reče Paradžik.
– Odlično, onda mogu s tobom u Imotski – uzvrati fra Vojo.
– Kako to, velečasni, malo prije bi u Mostar, a sad bi u Imotski? – upita Kiko.
– Meni je svejedno, u Mostar ili u Imotski, ja moram u Ljubuški – objasni mu fra Vojo.
Dakle, tada nije postojala izravna cestovna povezanost između Širokog Brijega i Ljubuškog (kao i Čitluka). Da bi brojna hercegovačka sela asfaltirala svoje makadamske putove, raspisivani su takozvani samodoprinosi radnih ljudi i građana. Odnosno – seljana. Asfaltiranja seoskih putova otplaćivali su odbicima iz plaća ili obustavljanjem dijela isplate pri otkupu duhana. Bilo je pojedinaca koji su sami samcati probijali hercegovački krš da bi imali barem makadamski put do svojih kuća. Jedan takav Ero s ovoga svijeta gostovao je u jednoj jako slušanoj radijskoj emisiji u kojoj su govorili i predstavnici općinske vlasti. Novinari su pitali vrijednog čovjeka:
– Jeste li vi sami, bez ičije pomoći, kroz ovaj kamenjar probili cestu do svoje kuće?
– Jesam, sam samcat krampom, polugom, čekićem, lopatom…
Onda ga ispod stola gurne nogom netko od predstavnika općinske vlasti, dajući mu do znanja da ne treba tako pred širom javnosti brukati svoju općinu, a onda vrijedni trudbenik nastavi:
– Tako je bilo U PRIDU! Onda se sjatiše omladinci, sindikati, borci, komitet i učas dovršiše cestu do moje kuće!
Valja nazdraviti rekonstrukciji i modernizaciji postojećih lokalnih cesta te izgradnji novih. No ne valja pretjerati s nazdravljanjem kao jedan Hercegovac, a može biti i Dalmatinac. Naime, vozio je novom prometnicom znatno brže od dopuštene brzine i naletio na prometnu policiju. Prometni policajac ga upita:
– Jeste li pijani?
– Nisam – odgovori.
– Znači da ste trijezni – zaključi policajac.
– Nisam – odgovori vozač.
– Pa kakvi ste onda? – priupita policajac.
– Najlipši – objasni mu.