Hutovo blato i dalje je očuvan i funkcionalan močvarni ekosustav, ali najnoviji rezultati monitoringa pokazuju da se pojedini procesi u njemu postupno mijenjaju.
U okviru EU projekta MoWaCLIM, financiranog kroz Interreg IPA VI-A CBC HR-BA-ME 2021.–2027., uspostavljen je integrirani sustav praćenja koji povezuje kvalitetu vode, riblji fond i močvarnu vegetaciju.
Takav pristup omogućuje usporedbu podataka kroz dulje vremensko razdoblje i daje potpuniju sliku o tome kako promjene u vodi utječu na biljni i životinjski svijet.
Prate vodostaj, temperaturu, kisik i salinitet
Automatske hidrološke stanice na lokacijama Krupa-Karaotok i Ustava kontinuirano bilježe podatke o vodostaju, temperaturi, količini kisika, salinitetu, pH vrijednosti i drugim pokazateljima kvalitete vode.
Istodobno stručnjaci na terenu prate promjene u sastavu biljnih zajednica, rasprostranjenosti vrsta i stanju ribljeg fonda.
Tijekom istraživanja zabilježeno je širenje pojedinih vrsta vodene vegetacije, posebno vrtložastog krocanja (Myriophyllum verticillatum) i žutog lopoča (Nuphar lutea), dok je istodobno potvrđeno stabilno stanje rijetke i strogo zaštićene vodene ljubice (Hottonia palustris).
Iz Regionalnog resursnog centra ističu da takve promjene same po sebi nisu razlog za zabrinutost.
“Močvare su prirodno dinamični sustavi u kojima se vodostaji, staništa i zajednice organizama neprestano prilagođavaju uvjetima okoliša. Međutim, kada se određene vrste počnu širiti na nova područja ili mijenjati svoj udio u zajednicama, to može biti signal da se postupno mijenjaju i uvjeti života u močvari”, navode iz ReReC-a.
U ribljoj zajednici dominiraju invazivne vrste
Promjene su zabilježene i u ribljem fondu. Monitoring je pokazao prisutnost 14 ribljih vrsta, pri čemu ribljom zajednicom dominiraju alohtone i invazivne vrste, osobito babuška (Carassius gibelio).
Autohtone vrste i dalje su prisutne, ali u znatno manjem broju.
“Ulovljeni primjerci uglavnom su dobrog zdravstvenog stanja, bez značajnijih znakova bolesti ili degradacije staništa. Takvi podaci nam omogućuju da procijenimo kako promjene u okolišu utječu na ravnotežu među vrstama te kakav bi mogao biti razvoj ribljih zajednica u budućnosti”, ističe dr. sc. Jerko Pavličević.
Vodni režim mijenja se desetljećima
Vodni režim Hutovog blata desetljećima se mijenja pod utjecajem prirodnih procesa i ljudskih aktivnosti.
Korištenje vodnih resursa, regulacije vodotoka, promjene u oborinama i sve duža sušna razdoblja postupno utječu na količinu i raspored vode u prostoru.
Močvare među prvima reagiraju na takve promjene, a biljke, ribe i drugi organizmi često pokazuju promjene u okolišu prije nego što one postanu vidljive široj javnosti.
“Promjene u sastavu biljnih i životinjskih zajednica ne odražavaju se samo na prirodu. One mogu utjecati i na ekosustavne usluge koje močvara pruža ljudima. Hutovo blato pomaže u zadržavanju vode tijekom razdoblja obilnih oborina, ublažava posljedice poplava, sudjeluje u pročišćavanju vode, skladišti ugljik te pruža staništa brojnim vrstama od lokalnog i međunarodnog značaja. Ujedno predstavlja važan resurs za razvoj održivog turizma i očuvanje prirodne baštine doline Neretve”, ističe direktorica Parka dr. sc. Irena Rozić.
Važno je dugoročno praćenje
Iz Regionalnog resursnog centra navode da je najveća vrijednost uspostavljenog sustava upravo mogućnost praćenja promjena kroz dulje vremensko razdoblje.
“Prirodni procesi u močvarama odvijaju se sporo i često nisu odmah vidljivi. Tek kroz kontinuirano praćenje vode, vegetacije i životinjskih zajednica moguće je razumjeti što se događa u ekosustavu, razlikovati prirodne cikluse od dugoročnih trendova i na vrijeme prepoznati procese koji mogu utjecati na buduće stanje močvare”, navode iz ReReC-a.
Projekt povezuje stručnjake različitih područja, upravljače zaštićenim područjem i međunarodne partnere, a podaci o vodi, vegetaciji i ribljem fondu analiziraju se zajedno.
Dosadašnji rezultati pokazuju da se Hutovo blato i dalje uspješno odupire brojnim pritiscima, ali i da su već zabilježene promjene koje će biti važno pratiti u godinama koje dolaze./HMS/