Na suđenju za zločine u Bugojnu, vještak obrane izjavio je da zabilješka o likvidaciji ekstremnih zarobljenika u rokovniku optuženog Dževada Mlaće ne predstavlja zaključak ili stav Ratnog predsjedništva te da nije moguće utvrditi čije su to riječi, piše Detektor.
Vještak vojne struke Enver Mujezinović kazao je da je analizirao Mlaćin rokovnik, kao i bilješke tajnika Ratnog predsjedništva, s fokusom na teze izlaganja sudionika sjednice održane u srpnju 1993. godine, kada je napisana sporna zabilješka.
„Ovaj sporni tekst ispod margine nije zaključak ni stav zauzet na sjednici… Ne može se smatrati prijedlogom, zaključkom, a posebno ne naredbom“, rekao je Mujezinović, dodajući da takvih navoda nema u bilješkama tajnika.
Pojasnio je da na sjednici nije bio nitko od predstavnika vojske u čijoj su nadležnosti bili zarobljenici, a kojima Ratno predsjedništvo nije ni bilo nadređeno.
Naveo je da ne može zaključiti čije su riječi o likvidaciji bile zabilježene, ali da ima određene pretpostavke.
Kako je rekao, u rokovniku je zabilježeno da je u izlaganju na sjednici Ismet Duvnjak govorio o radikalnom obračunu.
Mujezinović je kazao da ne postoji popis takozvanih ekstremnih zarobljenika Hrvatskog vijeća obrane.
Prema njegovim riječima, Ratno predsjedništvo posljednji je put na sjednici 12. kolovoza spominjalo taj popis kako bi zauzelo stav, a razlog je bio što je trebalo što prije obaviti trijažu velikog broja zarobljenika u uvjetima nedovoljnih resursa.
Napomenuo je da je i viša komanda inzistirala na puštanju te da je bilo intervencija.
Mlaćo je optužen da je, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti.
S njim se sudi i Selmi Cikotiću, kojemu je na teret stavljeno da, kao zapovjednik Operativne skupine Zapad Armije BiH, nije spriječio niti poduzeo mjere za kažnjavanje podređenih zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika.
Tužitelj Mladen Vukojičić pitao je vještaka zbog čega je u nalazu govorio o sugestijama i očekivanjima Ratnog predsjedništva kada se na jednoj od sjednica navodi: „Izvršiti smjenu zapovjednika policije.“
Mujezinović je rekao da je govorio općenito o brojnim sjednicama te ponovio da je u pojedinim slučajevima korištena neadekvatna terminologija.
Na pitanje je li zapovjednik smijenjen, vještak je kazao da nije te da nisu bili obvezni postupiti po zaključku Ratnog predsjedništva. Tužitelj je prokomentirao da postoje dokumenti da je postupljeno.
Vukojičića, kao i članove Vijeća, zanimalo je zbog čega je Ratno predsjedništvo inzistiralo da im što prije bude dostavljen popis ekstremista kako bi zauzeli stav.
Vještak je rekao da je Vrhovno zapovjedništvo tražilo da se zarobljeni civili što prije vrate kućama, kao i da je trebalo obraditi više od 400 zarobljenih, a počinitelje određenih djela prebaciti u Zenicu.
Osim toga, kako je naveo, podatke o zarobljenima trebalo je imati i zbog Crvenog križa i promatrača.
Tužitelj je osporavao tvrdnje Mujezinovića da jedinim putem do Zenice nisu mogla proći veća vozila, pitajući ga zbog čega u nalaz nije uvrstio vojni dokument u kojem se govori o osiguranju vozila i planiranju pratnje transporta zarobljenika.
Vještak je kazao da su u tom dokumentu iznesena samo saznanja sigurnosnog tijela.
U vezi sa spornom zabilješkom u rokovniku, Vukojičić je rekao da Tužiteljstvo ni ne tvrdi da je ona napravljena na sjednici, već poslije.
Na pitanja Obrane Cikotića, Mujezinović se složio da je optuženi samo devet puta bio na sjednici Ratnog predsjedništva u svojstvu gosta kako bi ih izvijestio o određenim pitanjima.
Potvrdio je da Cikotić nije sudjelovao u donošenju odluka.
Nastavak suđenja zakazan je za 20. listopada. /HMS/