Najveća potražnja je za konobarima, kuharima, pomoćnim kuhinjskim osobljem i sobaricama. Za mnoge mlade iz BiH to predstavlja priliku za dodatnu zaradu tijekom školovanja
Sve veća potražnja za radnom snagom u hrvatskom turizmu otvara priliku za tisuće radnika iz Bosne i Hercegovine koji u sezonskim poslovima vide priliku za zaradu i bolju budućnost. Mnogi od njih već godinama ljeto provode na Jadranu, a interes iz godine u godinu raste, osobito zbog rasta plaća i povoljnijih uvjeta koje nude poslodavci. Zbog nedostatka domaće radne snage hrvatski poslodavci sve češće otvaraju vrata susjedima. Nude smještaj, prehranu i konkurentne plaće, pa ne čudi što su radna mjesta u ugostiteljstvu – konobari, kuhari, recepcionari, sobarice – brzo popunjena, piše portal Večernjeg lista BiH.
Ustaljeni poslovi
Ove godine više od 30.000 radnika iz BiH odlazi na sezonski angažman u Hrvatsku, uglavnom na već ustaljene poslove u kojima vide sigurniji i isplativiji izvor prihoda. Usporedno s tim domaće tržište rada suočeno je s nedostatkom radne snage, što stvara dugotrajan i složen problem bez jasnog rješenja. Hrvatski hotelijeri i ugostitelji su još od kraja prošle godine intenzivirali pripreme za ljetnu turističku sezonu tražeći radnike različitih profila. Najveća potražnja je za konobarima, kuharima, pomoćnim kuhinjskim osobljem i sobaricama.
Za mnoge mlade iz BiH to predstavlja priliku za dodatnu zaradu tijekom školovanja. – To je odlična prilika da uzmem malo novca preko ljeta, zašto ne. To je trenutačni izlaz – rekao je za Oslobođenje Mak, koji upravo završava srednju školu i priprema se za sezonu. Sličnog je mišljenja i devetnaestogodišnji Hamza Trbović. – To je jako pametno zato što idu, trude se zaraditi novac. Mogu i ovdje raditi i ne znam zašto nam se ne otvaraju takve prilike, zašto ljudi ne nude takve prilike, tako da moraju ići iz države snalaziti se, recimo, u Hrvatsku. Više su plaćeni, pa zato i idu – smatra Hamza.
Znatno veća plaća za isti posao, ali i nezadovoljstvo ekonomskom i političkom situacijom u Bosni i Hercegovini glavni su motivi mladima koji odlaze na sezonski rad izvan zemlje. Najvažnija destinacija za sezonski rad za mlade je Hrvatska, koja i ove godine potražuje gotovo 65.000 sezonskih radnika u turizmu. Kao i protekle četiri godine, 25-godišnji Mario priprema se još jedno ljeto provesti na Jadranu, gdje će raditi kao konobar. On tvrdi kako u BiH ne može naći stabilno zaposlenje s odgovarajućom plaćom, odnosno da domaći poslodavci ne žele ponuditi bolje uvjete rada. – Ljudi ovdje rade prekovremeno, a nisu dovoljno plaćeni. Za stanarinu i režije moram raditi i dodatno. Plaća je tri puta veća na moru, gdje konobarim, nego ovdje – kaže Mario.
Jezik olakšavajuća okolnost
Poslodavcima u Hrvatskoj i dalje su, nakon domaćih radnika, prioritet oni iz regije te se trude pridobiti i zadržati radnike iz BiH. Posebno u ugostiteljstvu, gdje je važno imati uhodan tim koji dobro funkcionira, a da ga ne mijenjaju svake godine. Dio smo istog govornog područja, tako da su radnici iz BiH traženi kadar. Vlada je prošloga tjedna u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o strancima kojima se, među ostalim, uvodi obveza učenja i polaganja ispita iz hrvatskoga jezika za strane radnike koji žele produljiti dozvolu boravka i rada.
Nakon godinu dana boravka u Hrvatskoj morali bi položiti ispit na razini A1.1, što postaje jedan od uvjeta za nastavak rada, dok se istodobno predlaže i lakša promjena poslodavca. Hrvatska je i dalje jedna od najpoželjnijih destinacija za radnike iz regije, prvenstveno zbog sigurnosti koju pružaju poslodavci. Radnici znaju da će biti prijavljeni, da će dobiti radne dozvole i da će im plaće biti isplaćene. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je za studeni 2025. godine 1498 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 9,7, a realno za 5,7 posto. S druge strane, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za studeni 2025. godine u Federaciji BiH iznosila je 1622 KM, odnosno 831 euro. I ove brojke pokazuju zašto se iz Bosne i Hercegovine odlazi. Dio krivnje za gubitak radnika tijekom ljetne sezone snose poslodavci.
– Prije nego što počne sezona trebali bi sjesti s radnicima i pokušati s njima dogovoriti posebne uvjete kako bi ih zadržali. Dati im stimulacije ta tri- četiri mjeseca jer im se to više isplati nego dovoditi nove. Dok obučite nove, prođe sezona – kažu upućeni.