Njemačka novinarka izazvala je brojne kontroverze nakon što je objavila članak u kojem tvrdi da Sarajevo postaje muslimanski grad.
Tekst prenosi Avaz u cijelosti, prema DW-u:
Povjesničarka i profesorica na Sveučilištu Ludwig-Maximilian u Münchenu, Marie-Janine Calic, u svom najnovijem članku za ZEIT Geschichte, povijesni časopis lijevoliberalnog tjednika Die Zeit, osvrnula se na multireligijske i multietničke tradicije Sarajeva. U pregledu povijesti, u kojem objašnjava prisutnost različitih vjerskih skupina na području današnje Bosne i Hercegovine, Calic najviše prostora posvećuje odnosima između vjerskih zajednica i njihovom odnosu prema državi.
“U Jugoslaviji se žene nisu smjele pokrivati”
U tekstu pod naslovom “Jugoslavensko slomljeno srce”, referirajući se na Sarajevo, Čalić – jedan od najvećih njemačkih autoriteta za povijest jugoslavenske regije – ističe, između ostalog, položaj islama u Jugoslaviji.
„U Jugoslaviji je postojala vjerska sloboda, ali je pokrivanje žena – kao i u Turskoj – bilo zabranjeno. Sve dok se Islamska zajednica ponašala lojalno prema državi, mogla se, kao i sve druge vjerske zajednice, slobodno razvijati“, navodi se u članku.
Prekretnicu je, kako se dalje navodi, donio rat devedesetih godina prošlog stoljeća, ali ukazuje i na postojanje proislamskih političkih tendencija i prije rata te aktivizam pojedinaca koji su djelovali u tom smjeru.
„Jedan od njih, odvjetnik Alija Izetbegović, sastavio je 1970. tajnu ‘Islamsku deklaraciju’ u kojoj se zalagao za centralno vođenu panislamsku državu ‘od Maroka do Indonezije, od Afrike do Srednje Azije’. U njoj bi trebao vladati islamski poredak i način života.“
Sud ga je 1983. godine, zajedno s njegovim suradnicima, osudio na više godina zatvora. Suci su zahtjeve za uvođenje šerijatskog prava, pokrivanje žena i zabranu vjerskih ‘mješovitih brakova’ ocijenili kao napad na načelo ‘bratstva i jedinstva’.
Osim toga, Izetbegović je održavao kontakte s iranskim režimom ajatolaha Homeinija.
Uloga SDA
Čalić zatim objašnjava kako je Izetbegović početkom 1990-ih, u vrijeme raspada Jugoslavije, osnovao stranku koja je pobijedila na prvim izborima i doprinijela jačanju političkog i društvenog utjecaja islama u zemlji.
„Stranka demokratske akcije (SDA) bila je blisko povezana s Islamskom zajednicom. Obje su nastojale ojačati bošnjačku naciju kroz reislamizaciju. Muslimanski vjerski dužnosnici propovijedali su da vjernici moraju poštivati ramazanski post, zabraniti alkohol, čitati Kuran i provoditi vjerski odgoj. Također su zahtijevali pokrivanje žena i zabranjivali vjerske ‘mješovite brakove’.“
Kada je Islamska zajednica, uz pomoć SDA, 1990. godine ponovno posvetila Ajvatovičko svetište, bile su prisutne i zelene zastave s arapskim natpisima i potpuno pokrivene žene. „Ajvatovica je danas najveće muslimansko svetište u Europi“, kaže Čalić.
Autor dalje piše o jačanju utjecaja raznih islamskih struja iz muslimanskih zemalja na Bosnu i Hercegovinu, koje su svoja međusobna rivalstva prenijele na Bosnu i Hercegovinu.
Raznoliko Sarajevo umire
Na kraju članka zaključuje da su sarajevska “raznolikost i tolerancija” izgubljene tijekom rata te da je većina stanovnika Srbije i Hrvatske napustila grad tijekom ili nakon rata.
„Od opsade, bosanski glavni grad je ‘nacionaliziran’ u bošnjačko-muslimanskom smislu. Doživljeno nasilje učinilo je ljude svjesnijima svoje etničko-vjerske pripadnosti, a takav identitet je mnogima zapravo nametnut. Danas se većina stanovnika kreće gotovo isključivo unutar kruga pripadnika vlastite etničke skupine. Svakodnevne tradicije urednog suživota i susjedskih odnosa izgubile su na važnosti. Samo manjina još uvijek njeguje običaj posjećivanja susjeda drugih vjera povodom njihovih blagdana.“
Čalić napominje da “aktivno deklariranje pripadnosti islamu i vjerska praksa u javnom prostoru danas igraju veliku ulogu” te da je “Islamska deklaracija” ponovno objavljena “uz pomoć poreznih sredstava”, što se, kaže, mnogim sekularnim Bošnjacima ne sviđa.
Istovremeno, takva atmosfera privlači investitore iz islamskih zemalja kojima je buđenje islama poslovni model. Spominju se i događaji poput međunarodnog sajma hrane “Halal Expo Sarajevo”.
Sve to vodi autora do završne tvrdnje:
„Sarajevo je na putu da postane bošnjačko-muslimanski grad s panislamskim prizvukom. Njegov nekadašnji multireligijski karakter uskoro će biti prepoznatljiv samo u njegovoj povijesnoj kulturnoj baštini“, piše Čalić.
Dnevnik.ba