Cijena tone peleta u Bosni i Hercegovini je drastično porasla u odnosu na prethodne godine. Tako se prošle godine cijena kretala od 300 KM do 330 KM, dok ove godine cijena ide i do 560 KM.
Usporedbe radi, prije dvije godine cijena tone peleta bila je oko 280 KM po toni.
Proizvođači i trgovci upozoravaju da je vrlo izgledna mogućnost apsolutne nestašice peleta na bosanskohercegovačkom tržištu.
Husein Bušatlić iz tvrtke Rosewood, koja je jedan od najvećih proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini, kaže da je prvi razlog poskupljenja peleta poskupljenje struje . Struja je poskupjela 20 posto, ali je zbog prvobitnog rasta od 300 posto prije objave odluke o ograničenju cijene, ova tvrtka za šest dana na računu za struju platila 46.000 KM.
“Druga stavka koja je poskupjela su sirovine. Imali smo tri poskupljenja od prošle godine. Ne pitaju, samo pošalju i kažu da su sirovine poskupile 10, 20, 30 posto. Vi ste jednostavno prisiljeni ili ugasiti proizvodnju ili povisiti konačnu cijenu”, objasnio je Bušatlić.
Važno je istaknuti da su proizvođači sirovina tvrtke u javnom vlasništvu, tj. kantonalna šumarska poduzeća.
“Državne šume ne poštuju ugovore potpisane s njima za isporuku repromaterijala. Nikad niste sigurni, potpišete ugovor, poštuju 50 posto na kraju godine”, objašnjava Buštalić na koje se ne može javno osloniti. poduzeća u vlasništvu.
Jedan od razloga je i rast cijena nafte i plina jer je cijena plastike koja se koristi u proizvodnji peleta porasla za 300 posto. Na cijenu peleta u Bosni i Hercegovini izravno se odrazio i rat u Ukrajini .
“Ukrajina je bila veliki izvoznik sirovina, riječ je o legiranim čelicima. Ovi legirani čelici se koriste za proizvodnju alata u proizvodnji peleta, matica, valjaka, ležajeva. Jedna matrica u našoj proizvodnji košta 6.100 eura. Jedna matrica koju možete koristiti oko mjesec dana.“ rekao je Buštalić.
Pandemija Covid-19 uništila je male proizvođače koji nisu imali vlastite sirovine, već su ih kupovali sa strane. Buštalić kaže da im je par peleta zaustavilo rad. Za ove male pelete nije bilo podrške vlasti.
“Izvoz je stao, određene proizvode nisu mogli plasirati na tržište Bosne i Hercegovine i nisu ih mogli tolerirati”, istaknuo je Buštalić na dugoročne posljedice neodgovarajuće podrške vlasti tijekom pandemije.
Upozorava da na tržištu već vlada opći kaos te da prijeti opasnost od nestašice peleta. Kaže da kupci iz Velike Britanije i Europske unije ne pitaju za cijenu kada traže pelet i brikete.
Stalni je problem , kaže, nekontrolirani izvoz trupaca iz Bosne i Hercegovine . Podsjećamo, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u ožujku je odbilo donijeti odluku o privremenoj zabrani izvoza trupaca.
“S tim se borimo i znate, osniva se firma s dva djelatnika, direktorom i tajnicom. Trenutno imamo 155 zaposlenih i nemamo dovoljno dnevnika. To je problem koji traje 20 i više godina. od rata. Izvozimo sirovine. uvozimo gotov materijal”, izrazio je žaljenje Buštalić.
Muhamed Helać, direktor firme Drvosječa koja se bavi prodajom peleta, kaže da se od prošle godine bilježi veliki rast cijena i da je realna cijena dostigla 560 KM po toni, ali da se trenutno prodaje po 480 KM po toni.
Kao razloge navodi nedostatak sirovina i poskupljenje goriva. Probleme je izazvao i rat u Ukrajini. Gotovo neograničene količine peleta izvoze se u Hrvatsku i Srbiju.
“U Hrvatskoj i Srbiji je cijena u proteklih pet šest godina bila 300 eura za tonu peleta, a kod nas je bila dosta niža. Srbija i Hrvatska su se dosta oslanjale na uvoz iz Ukrajine. Sada kada izvoza iz Ukrajine nema oni su se orijentirali prema nama. To se već osjetilo krajem prošle godine. Uzimaju ogromne količine, peletare izvoze u Hrvatsku i u Srbiju. Došlo je do izjednačavanja cijene,” pojasnio je Helać.
Potražnja na svjetskom tržištu i nedostatak sluha nadležnih za zaustavljanje izvoza trupaca, uz ostale ekonomske probleme, doveli su do toga da građani tonu peleta plaćaju 50 posto više nego lani.
Cijena tone peleta skuplja je za više od 200 KM nego 2020. godine. A ako se zna da je za potrebe jednog domaćinstva za jednu grijnu sezonu potrebno između tri ili četiri tone, onda će domaćinstvo morati izdvojiti između 600 i 800 KM više nego prije dvije godine.
klix.ba