Sve više europskih zemalja posljednjih godina raspravlja o ograničavanju ili potpunoj zabrani korištenja društvenih mreža za maloljetnike. Razlog su zabrinutosti zbog mentalnog zdravlja djece, cyberbullyinga, ovisnosti o ekranima i neprimjerenog sadržaja. Postavlja se pitanje – treba li i Bosna i Hercegovina krenuti istim putem?
Što se događa u Europi?
Pojedine države članice Europska unija pooštravaju regulative kada je riječ o zaštiti djece na internetu. U Francuska je, primjerice, izglasan zakon koji zahtijeva roditeljski pristanak za korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 15 godina. U Ujedinjeno Kraljevstvo se sve češće raspravlja o dodatnim sigurnosnim mjerama i verifikaciji dobi korisnika.
Cilj ovih mjera nije samo zabrana, već stvaranje sigurnijeg digitalnog okruženja za djecu i tinejdžere.
Argumenti ZA zabranu
Stručnjaci ističu nekoliko ključnih razloga za ograničavanje pristupa:
- Porast anksioznosti i depresije kod mladih
- Cyberbullying i vršnjačko nasilje
- Izloženost neprimjerenom i nasilnom sadržaju
- Ovisnost o društvenim mrežama i smanjenje koncentracije
Platforme poput TikTok, Instagram i Snapchat izuzetno su popularne među mladima, ali algoritmi često promoviraju sadržaj koji može negativno utjecati na samopouzdanje i mentalno zdravlje.
Argumenti PROTIV potpune zabrane
S druge strane, mnogi smatraju da potpuna zabrana nije rješenje. Društvene mreže danas su dio svakodnevne komunikacije, obrazovanja i informiranja. Djeca putem interneta razvijaju digitalne vještine, kreativnost i povezanost s vršnjacima.
Kritičari zabrane ističu da bi restrikcije mogle potaknuti korištenje lažnih profila ili pristup putem tuđih računa, čime bi nadzor bio još teži.
Kakva je situacija u BiH?
Bosna i Hercegovina trenutno nema strogo definirane zakone koji bi zabranjivali društvene mreže maloljetnicima. Postoje određene regulative vezane uz zaštitu podataka i prava djece, ali kontrola korištenja u praksi uglavnom je prepuštena roditeljima.
U društvu se sve češće vodi rasprava o potrebi uvođenja jasnijih pravila, posebno nakon porasta prijava vršnjačkog nasilja putem interneta.
Što bi moglo biti rješenje?
Umjesto potpune zabrane, stručnjaci predlažu:
- Strožu verifikaciju dobi pri registraciji
- Edukaciju roditelja i djece o sigurnosti na internetu
- Ograničavanje vremena provedenog na mrežama
- Jačanje školskih programa medijske pismenosti
Kombinacija zakonskih mjera i edukacije mogla bi biti učinkovitija od same zabrane.
Pitanje treba li BiH zabraniti društvene mreže maloljetnicima nije jednostavno. Dok Europa uvodi sve strože regulative, ključno je pronaći ravnotežu između zaštite djece i očuvanja njihovih digitalnih prava. Umjesto potpunih zabrana, možda je vrijeme za pametne i provedive mjere koje će djeci omogućiti sigurnije online okruženje.