“Hrvatima trebaju dva kandidata, treba nam malo demokracije, treba nam pluralizma, treba nam natjecanja”, rekao je, između ostalog, Ilija Cvitanović, čelnik HDZ-a 1990 koja s HRS-om, HNP-om, HSS-om i HDS-om čine hrvatsku oporbenu Petorku.
S druge strane, u javnost se već pušta priča kako HDZ BiH i Petorka moraju imati zajedničkog kandidata kako se ne bi rasipali glasovi i kako bi se potukao za sada jedini poznati kandidat za hrvatsku poziciju u Predsjedništvu, Slaven Kovačević.
Podjele i vrata
Večernji list, koji je objavio tekst ”HDZ i ‘petorka’ trebaju imati zajedničkog kandidata za Predsjedništvo ili će podjelama otvoriti vrata Slavenu Kovačeviću”, naveo je kako je Petorka osokoljena te da je to ”očekivani potez u političkoj areni, koja je počesto i klasična tržnica, ali kandidatura oporbene ‘petorke’ čija je pojava iznimno važna za hrvatsko političko profiliranje”.
Naravno, teško je očekivati da će HDZ BiH za zajedničkog kandidata prihvatiti ime koje ponudi Petorka. Baš kao što je teško očekivati, ako se dosljedno drže svojih stavova, da će Petorka prepustiti to ime HDZ-u BiH.
A kad smo kod imena, sve se zna, a ništa se ne zna. Čelnik HDZ-a BiH, Dragan Čović, ponovio je gostujući u ponedjeljak na RTV HB, kako će se ime HDZ-ovog kandidata znati do kraja ožujka, uz mogućnost da se taj rok produži.
Najglasnije su priče da će aktualna zastupnica u državnom parlamentu i dopredsjednika HDZ-a BiH, Darijana Filipović, biti kandidatkinja za Predsjedništvo BiH.
Ništa od ‘uskoro’
Postoje i krugovi koji govore kako bi na to mjesto mogla biti predložena aktualna predsjedateljica Vijeća ministara i kandidatkinja na prošlim općim izborima, Borjana Krišto. No, iz krugova bliskih stranci može se čuti kako je ona umorna od politike i da se ne misli uključivati u ovu utrku.
Spominje se i eurozastupnica Željana Zovko, a netko je u cijelu priču uvukao i dekana mostarskog Filozofskog fakulteta, Dražen Barbarić.
Unatoč najavama borbe protiv HDZ-ovog monopola i sastancima s kojih nisu odaslane ozbiljne poruke, Petorka je usporila i ono ”uskoro” o imenu kandidata čije je otkrivanje najavljeno sredinom siječnja, još se nije dogodilo.
Još uvijek se navodno vode pregovori o programu s kojim bi se nastupilo na predstojećim izborima i navodno još nije ni sigurno hoće li Petorka djelovati jedinstveno.
Pripremanje terena
U međuvremenu, u javnost su odaslani razni spinovi o njihovu kandidatu. Spominjao se tako Martin Raguž, koji se javno morao braniti da on to nije. Spominjao se i zastupnik u hrvatskom Saboru Nino Raspudić, koji je isto rekao kako to neće biti, a među imenima se našlo i ono ekonomista Vjekoslava Domjana.
No, sve su to probni baloni možda i iz samih krugova Petorke a možda i od političkih protivnika koji ispipavaju snagu onih koji će im, uz Kovačevića, na megdan oko predsjedničke fotelje.
Najmanje spominjano ime je ono Mateja Živkovića, člana Povjerenstva za vrijednosne papire, sveučilišnog profesora koji je preživio pokušaj ubojstva i koji je od tada pod stalnom policijskom zaštitom.
Da je to tako, možda potvrđuje i izjava Cvitanovića u podcastu Kružni tok portala Bljesak.info u kojem je pozvao sveučilišne profesore da se malo odvaže, ali i izjava Slavena Raguža, čelnika HRS-a koji je za RTV HB rekao kako kandidat Petorke ”mora biti itekako intelektualno potkovan razumijevanjem političkih odnosa u BiH, ali i upoznat s globalnim politikama; da se zna svađati na stranom jeziku, ne samo govoriti”.
Trgovina
”Da nam se ne događa kao što se dogodilo na konferenciji u Muenchenu da šaljemo ljude koji ne samo da ne znaju govoriti riječi engleskog jezika, nego nisu niti minimalno upoznati s globalnim politikama”, rekao je Raguž.
Dok Petorka tvrdi da treba imati dva kandidata, pojedini mediji i analitičari da Hrvati ne smiju imati dva kandidata, utrka je još uvijek otvorena. No, kad se konačno oglasi start za kampanju, za očekivati je da će HDZ BiH, osim oštrice prema Kovačeviću, strijelu ispaliti i prema Petorci zbog izdaje i rasipanja glasova.
Večernji list tvrdi kako ”čak i unatoč tomu što Kovačević nije ‘zlatni ljiljan’ te je nastupao prilično ograničenih dometa, ne treba podcijeniti snagu bošnjačkog biračkog tijela koje, čak i da se podijeli između tri kandidata, svejedno stigne 150.000 glasova rasporediti iza svog podobnog Hrvata”.
”S obzirom na glasove s posljednjih izbora, na kojima je HDZ BiH na izborima za državni Parlament kao svojevrsnu ilustraciju s partnerima osvojio 137.340, HDZ 1990. i HNP 25.246, a republikanci 11.231, jasno je da se uz dva kandidata otvara jednostavna pobjeda i ulazak u Predsjedništvo BiH i ovakvog Slavena Kovačevića”, tvrdi Večernjak i dodaje kako ”Hrvatima više nego ikada potrebni zajedništvo i dogovor” te da ”HDZ strankama Petorke treba dati druge pozicije u vlasti”.
S druge strane, isto bi mogla reći Petorka HDZ-u pa predložiti da kandidat za Predsjedništvo bude ispred Petorke, a da HDZ BiH uzme druge pozicije u vlasti. One su ipak, ma koliko se galamilo o važnosti Predsjedništva, strankama ipak puno draže.
bljesak.info