Odigrana velika diplomatska igra prošloga vikenda s Ukrajinom kao glavnom temom, čiji epilog još uvijek ne znamo jer se nastavlja i dalje, definitivno je već uzela svoj danak.
Kratkotrajno ili dugoročno još je prerano reći, ali posljedice su već sada svejedno teške. Poglavito za glavne europske vođe koji se već tjednima trude američkog čelnika Donalda Trumpa privući na svoju stranu po pitanju rješavanja ukrajinskog rata, i zbog čega su spremni trpjeti i Trumpove „trgovinske nestašluke“ odnosno prijetnje uvođenjem visokih carina protiv EU (s Velikom Britanijom Trump je postigao trgovinski sporazum prošloga tjedna, koji, međutim, nailazi na oštre kritike od strane britanske konzervativne oporbe koja ga naziva štetnim, ili najblaže rečeno benevolentnim po šire britanske trgovinske interese).
Štoviše, spomenuta velika igra, zahvaljujući najviše samome Trumpu, čini se da je dodatno samo ojačala poziciju ruskog predsjednika Vladimira Putina. Je li joj to bio i cilj, ili je sve tako ispalo pukom slučajnošću prerano je za davanje jasnog odgovora, pa ćemo g a za sada ipak radije prepustiti samim vjernim čitateljima.
Da je sve upravo tako kako smo i rekli u uvodu, potvrđuju, svaki na svoj način, i dva teksta utjecajnih američkih i britanskih medija čije dijelove objavljujemo kako slijedi.
Meter o združenom američko-europskom pritisku na Putina. Uručen mu ultimatum!
Iluzija transatlantskog jedinstva
Oko 30 sati održavala se iluzija transatlantskog jedinstva nad Ukrajinom, objavio je u ponedjeljak CNN u autorskom tekstu Nicka Patona Walsha.
Navodi kako su Europa i Ukrajina zahtijevale dogovor o 30-dnevnom bezuvjetnom prekidu vatre koji je Trumpova administracija predložila dva mjeseca ranije (zapravo je to bila riječ o ultimatumu ruskom vođi Vladimiru Putinu, i oko te konstatacije slažu se gotovo svi svjetski mediji, op.GN.).
Europski čelnici rekli su da je američki predsjednik Donald Trump u subotnjem telefonskom razgovoru osobno podržao njihov plan i prijetnju sankcijama ako Rusija odbije potpisati sporazum o primirju do ponedjeljka.
Čak se i Trumpov specijalni izaslanik za Ukrajinu, Keith Kellogg, pridružio horu američkih saveznika koji zahtijevaju od Rusije da se pridržava zahtjeva za prekid vatre.
Ali tada je progovorio ruski predsjednik Vladimir Putin, odbijajući čak i spomenuti zahtjev, te je umjesto toga predstavio nešto staro kao nešto novo: izravne razgovore Rusije i Ukrajine u Istanbulu, četiri dana kasnije tj. u nadolazeći četvrtak – 15. svibnja. I transatlantsko jedinstvo je uništeno – konstatira CNN. Trump je prihvatio prijedlog Kremlja – jednostavno je na svojoj društvenoj mreži Truth izjavio da Putin ne želi primirje (već trajni mir) – i umjesto toga je izvršio pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da “SASTANAK ODRŽI, ODMAH.
Njihalo se ponovno okrenulo unatrag. Trump je bio sumnjivo tih dok su dugogodišnji saveznici SAD-a trubili o svom novostečenom jedinstvu. Putin je progovorio, a Trump se prestrojio.
Zelenski je mogao samo pokazati osobnu predanost i hrabrost te ponuditi sastanak licem u lice s Putinom, čovjekom optuženim za ratne zločine protiv svoje nacije. To je za njega težak potez na domaćem terenu – zaključuje autor teksta.
Pritom dodaje kako se ne isključuje mogućnost „da, iza kulisa, Moskva i Washington smišljaju nešto što će svijet približiti miru“. No, dok je Trump govorio, činilo se da su se i europski čelnici zauzvrat ušutili. Ukrajinsko nebo nije.U noći u kojoj je zatražen prekid vatre, Rusija je lansirala 108 dronova, izvodeći napade, uključujući i onaj koji je zarobio 10-godišnju djevojčicu pod ruševinama u regiji Herson.
Autor dalje piše kako je cilj europskih vođa s njihovom deklaracijom iz Kijeva ležao manje u neposrednoj vjerojatnosti završetka borbi na mjesec dana jer su djelovali izrazito skeptično da će njihova ponuda dobiti odobrenje Moskve. Umjesto toga, vjerojatno se željelo dokazati Bijeloj kući da Putin nije zainteresiran za mir, ili čak za konkretan prijedlog o prekidu vatre, koji je tražila sama Trumpova administracija. Ali to nije bilo jedino „otkriće“ za njih. Trump im je, osim toga, također poboljšao njihovu perspektivu o njegovom stvarnom položaju.
Putin je sada tri puta ohrabren. Uspio je potpuno ignorirati europski i ukrajinski zahtjev – da ga čak ni izravno ne spomene. Drugo, još se nije suočio ni s jednim od „masovnih sankcija“ Rusiji i povećane vojne pomoći Ukrajini za koju je Europa, čini se, sugerirala da je Trump podržava, u slučaju da ne bude primirja. Treće, njegov prijedlog za izravne pregovore u Istanbulu – ništa novo, osim datuma u četvrtak – odjednom je postao temelj Trumpovog stava.
Jedina i stalna tema u svih proteklih nekoliko mjeseci kaosa je Trumpovo oklijevanje da djeluje na načine koji štete njegovom odnosu s Kremljem. Ne znamo jesu li Trump i Putin razgovarali između posjeta Europljana Kijevu i Trumpove objave na Truth Socialu. Ali možda ne moramo: U svakom slučaju, suočen s raskrižjem između jedinstva koje njegovi europski saveznici traže i puta u kojem Putin i on ostaju u boljim odnosima, Trump je odabrao ovo drugo – zaključuje se u tekstu američkog utjecajnog medija.
Evo što o svemu piše britanski The Telegraph
Čelnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Poljske tvrde da su postigli dogovor s Amerikancima o strožim sankcijama protiv Moskve ako odbije prijedloge o bezuvjetnom prekidu vatre koji su na stolu – piše u ponedjeljak britanski utjecajni mediju The Telegraph.
Njemačka je u ponedjeljak izjavila da Rusija ima rok do kraja dana da pristane na primirje ili se suoči s novim kaznenim mjerama. „Sat otkucava – još imamo 12 sati do kraja ovog dana“, rekao je ranije Stefan Kornelius, glasnogovornik njemačke vlade.
Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov odbacio je to kao “neprihvatljiv” ultimatum, tvrdeći da je Putin “ozbiljan” u vezi s mirovnim procesom.
Rusija je prethodno inzistirala da mirovni pregovori s Kijevom moraju biti utemeljeni na neuspjelom sporazumu iz ranih dana invazije, koji je zahtijevao stroga ograničenja ukrajinskih oružanih snaga i njezine sposobnosti pridruživanja EU i NATO-u.
Europski sporazum o uvođenju novih sankcija Rusiji čini se krhkim jer vlade EU-a nisu mogle postići dogovor o novim mjerama. Elizejska palača je izjavila da će EU istražiti nove sankcije protiv ruskog bankarskog i energetskog sektora, ali o tom obećanju nije bilo spomena u razgovorima između nacionalnih veleposlanika bloka u ponedjeljak.
Izvori za Telegraph rekli su da Bruxelles još uvijek raspravlja o paketu mjera starom nekoliko tjedana. „(Veleposlanici) su raspravljali o 17. paketu sankcija, kakav je predstavljen prije nekoliko dana i tjedana, a ne o nečem drugom“, rekao je diplomat EU-a.
Sve sankcije koje obećaju vlade EU-a moraju odobriti svih 27 država članica bloka, što otežava odobravanje novih mjera u kratkom roku. Birokracija bi potencijalno mogla ublažiti bilo kakav ultimatum koji se koristi da se Putin dovede za pregovarački stol.