Za 2022. projicira se značajan rast konsolidiranih javnih prihoda FBiH od 7,4%
lada Federacije BiH održala je svoju 321. sjednicu na kojoj je, između ostalog, usvojen dokument okvirnog proračuna za FBiH za razdoblje od 2023. do 2025. te prognoziran ekonomski rast za tekuću godinu, piše Večernji list BiH.
Veći rast do 2025.
Projekcija okvirnog proračuna za FBiH za razdoblje od 2023. do 2025. urađena je na osnovi projekcija Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) Vijeća ministara BiH te međunarodnih financijskih institucija, odnosno MMF-a, Svjetske banke i Europske komisije. Sudeći prema projekciji DEP-a, BiH će u 2022. ostvariti umjereni realni ekonomski rast od 2,1%, dok MMF i Svjetska banka očekuju nešto veći ekonomski rast po realnim stopama od 2,4 – odnosno 2,7% perspektivno. Za FBiH se u ovoj godini, također, očekuje niži realni rast ekonomije od 2,5%, dok se u idućem razdoblju od 2023. do 2025. projicira rast ekonomije od 3,2%, 3,1% i 3,6% respektivno, pod pretpostavkom poboljšanja ekonomskih kretanja u BiH i okruženju. Za 2022. projicira se značajan rast konsolidiranih javnih prihoda FBiH od 7,4 posto u odnosu na prethodnu godinu i iznosit će 10.683,9 milijuna KM. Za iduće srednjoročne razdoblje predviđen je nastavak stabilnog rasta naplate prihoda po prosječnoj stopi od 3,6%, a što će ovisiti o budućim događanjima na razini globalne i domaće ekonomije, navodi se. Ukupna planirana potrošnja, koja uz rashod uključuje i otplate unutarnjeg i vanjskog duga, za 2022. iznosi 5597,6 milijuna KM i veća je za 17,5% u odnosu na prethodnu godinu. Najveći udjel u potrošnji imaju tekući i kapitalni transferi od 72,7%, a odnose se na transfere pojedincima, subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima te transfere neprofıtnim organizacijama i drugim razinama vlasti i fondovima. U 2023. projicira se povećanje javne potrošnje za 7,8% u odnosu na prethodnu, odnosno 6035,7 mil. KM ili 22,1% BDP-a FBiH. Javna potrošnja u 2024. projicirana je na 6156,7 mil. KM ili 21,6% BDP-a, a u 2025. na 6152,3 mil. KM ili 20,5% BDP-a. Radi ublažavanja i smanjenja utjecaja inflacije u idućem srednjoročnom razdoblju, mjere fiskalne politike bit će usmjerene na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata, smanjenje ili ukidanje naknada i pristojbi koje opterećuju gospodarske aktivnosti te poticanje istraživanja i razvoja i podršku prihodima domaćinstava, posebno socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva.
Šest cestovnih pravaca
Vlada je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i veza, donijela odluke kojim je utvrdila da je izgradnja šest cestovnih pravaca od javnog interesa za FBiH. – Riječ je o izgradnji autoceste na koridoru Vc, dionice tunel Prenj – Mostar sjever, u dužini od 12,2 km, Jadransko-jonske autoceste kroz BiH, dionica Počitelj – Stolac, u dužini od 23,25 km te autoceste Orašje – Tuzla, dionica Tuzla – Maoča, dužine 30,7 km – navedeno je u priopćenju. Javni interes je utvrđen i za izgradnju brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, dionice Turbe – Jajce, u dužini od 12,5 km, kao i dionice Nević polje – Turbe, u dužini od 12,5 km te brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – RH, u dužini od 47 km. Utvrđeno je i da je JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar korisnik eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju ovih dionica te mu je naloženo pokretanje postupka eksproprijacije. Vlada je dala suglasnost za ulazak u posjed nekretnina potpuno propisanih rješenjem Službe za urbanizam, katastar i geodetske poslove Općine Doboj Jug za potrebe izgradnje autoceste na koridoru Vc za dionicu Putnikovo Brdo – Medakovo, nakon što je ranije utvrdila da ovaj projekt predstavlja javni interes FBiH. Vlada je utvrdila i Parlamentu FBiH uputila nacrt zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije (OIEiEK).
vecernji.ba