Francusku u srijedu očekuje još jedan dan štrajkova zbog sporne mirovinske reforme koju predsjednik Emmanuel Macron, usprkos višemjesečnim štrajkovima, samo što nije progurao.Nakon rekordnog broja ljudi koji su 7. ožujka izašli na ulice i novih prosvjeda u subotu, danas će se štrajkovi održati na dan kada bi se zastupnici donjeg doma i senatori trebali dogovoriti oko završnog teksta, prije glasanja u oba doma parlamenta u četvrtak.Kako prijedlog zakona ulazi u posljednju fazu, sindikati su spremni na još jedan pokušaj pritiska na vladu i zastupnike da odbace prijedlog o podizanju dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine.
Prosvjedi u subotu nisu okupili toliko ljudi kao prije, a štrajkovi radnika željeznice, naftnih rafinerija i radnika u javnom sektoru nisu paralizirali zemlju u onoj mjeri kako su se nadali sindikati.Prije toga, u prošli utorak, šestog dana prosvjeda protiv mirovinske reforme u Francuskoj sudjelovalo je 1,28 milijuna ljudi, kako je procijenilo ministarstvo unutarnjih poslova, a 3,5 milijuna po procjeni sindikata CGT-a, što je više od rekordnog sudjelovanja ostvarenog 31. siječnja.Najvidljivija posljedica štrajkova su hrpe smeća na ulicama Pariza jer ga radnici gradske čistoće ne odvoze, osim u 10 četvrti koje pokrivaju privatne tvrtke gdje se odvoz smeća odvija gotovo normalno.Ministar prometa Clement Beaune je rekao da u javnom prijevozu u srijedu ne očekuje neke veće probleme, viđene tijekom prethodnih štrajkova.No, situacija je napeta jer je pitanje može li Macron prikupiti dovoljan broj glasova u donjem domu parlamenta.Tamo će tražiti potporu oporbene, konzervativne Republikanske stranke (LR) kako bi se donio sporni zakon.Zajedničko glasovanje u Narodnoj skupštini i Senatu se može očekivati već u četvrtak.Osim podizanja dobi za odlazak u mirovinu, predloženi zakon predviđa i više staža za punu mirovinu te ukidanje povlastica koje uživaju radnici u nekim javnim službama, uključujući radnike Pariškog metroa.Nakon što je vlada prvo tvrdila da želi mirovinski sustav reformirati kako bi bio pošteniji, sada tvrdi da su promjene nužne zbog uštede te kako bi se francuski mirovinski sustav izvukao iz deficita do 2030. godine.