8.2 C
Jajce
Petak, 29 ožujka, 2024
BiH

U kakvom se trenutno stanju rijeka Pliva nalazi od izvora do ušća?

Piše: Nikola Kolja Jagarić

Prije svega želio bih se osvrnuti na RHU – (koliko znam) kod nas ne postoje referentni hidromorfološki uslovi. Ipak, ja sam u anexu prijedloga (projekat Pliva) naveo osnovne hidromorfološke uslove. Htio bih istaći da predložene i postoje: propisane EU Direktive o vodama kao i Okvirna direktiva o vodama (ODV) koja bi i kod nas morala biti definisana i prilagođena stvarnim stanjima i specifičnostima vodotoka.

Posmatrajući stanje Plive, shodno direktivama o vodama, shodno naučnim saznanjima i kako bi se uopšte ispunili zahtjevi direktive, potrebno je posmatrati:

  • količinu i dinamiku vodotoka,
  • vezu s podzemnim vodama,
  • Kontinuitet toka,
  • varijacije širine i dubine toka,
  • strukturu i podlogu korita,
  • strukturu obalnog pojasa.

U našim uslovima veoma je bitno posmatrati i dolinske strane, priobalne ravni – Usljed klimatoloških stanja veoma je bitno posmatrati i ekspozicije obala (insolaciju), posebno na dijelovima sporog proticaja ili vodnih mirnih površina (jezera, močvare). Zato jer zagrijavanje voda dovodi do veoma burnih bio-hemijskih reakcija.

Količinu i dinamiku vodotoka

Direktno utiču (od toga zavisi) na rasprostanjenost biljaka i životinja – utiče na oblik i stanje hidroekologije.

Veza s podzemnim vodama:

Pliva i neke njene pritoke (Janj, Sokočnica…) su u biti kraške vode, a izvori nisu ništa drugo do pojave podzemnih voda. Obzirom na specifičnost (hemijsko-geološku, geomorfolšku, o kojim se krečnjacima radi-tip i oblik, moćnost, raspucalosti) vode mogu biti lako zagađene nekim zagađivačima i desetinama kilometara daleko od izvora, pa i više.
Biljni pokrov na takvim prostorima ima veoma veliku i značajnu ulogu, a aspektima oticaja, u aspektima ravnomjernijeg hranjenja podzemnih voda itd…

Kontinuitet toka:

Potoci i rijeke, kao linearni hidroekološki sistemi, su veoma osjetljivi na pregrađivanja. Pregrađivanja, poput ustava, brana i drugi zahvati u koritima, dovode do ozbiljnih ekoloških efekata jer sprječavaju prirodan tok, nanose, kretanja vodenih organizama. To dalje često dovodi do ekoloških izmjena prvenstveno u aspektima staništa (uništavanje prirodnih i stvaranja nekih novih neprirodnih staništa). Upravo zato je potreban kontinuiran prolaz nizvodno-uzvodno.

Varijacije širine i dubine toka:

Svi vodotoci s visokim stepenom prirodnosti imaju dinamičke procese upravljanja, a to dovodi do vremenskih i prostornih varijacija po dubini i širini što dalje utiče na stvaranja staništa koja utiču na njihova fizička obilježja. Također, utiče na tipove podloga, na način sedimentacije i erozija.

Struktura i podlogu korita:

Količina sitnog mulja prirodno varira ovisno o tipu vodotokove dionice i hidrodinamičkih režima. Moram istaći da promjene povećanja zamuljenja, nastanak sprudova, široko zastupljeno ili pak smanjeno ispiranje unutar korita je velika prijetnja mnogim vrstama i njihovim staništima. Ovo je posebno izraženo na prostoru naše opštine!

Struktura obalnog pojasa:

Ovaj pojas čini prirodni spoj vodnog sistema i kopnenih komponenti ukupne vodne doline. U biti radi se o složenoj interakciji vodnnih i kopnenih komponenti. Upravo ovaj pojas ima veoma bitnu ulogu u infiltraciji voda, kontroli erozija, zaustavljanju nanosa, itd. Sem toga, u sadašnjem vremenu klimatološkog stanja upravo ovaj pojas može i treba da štiti najpliće dijelove vodnog tijela od pregrijavanja, insolacije, a što utiče na bujanja određenih florističkih oblika…

Nažalost, veoma često ovaj pojas disfunkcionišu razni radovi kao sječe, građevinski radovi koji upravo tu snažno narušavaju prirodna stanja i toliko bitnu interakciju vodotok – tlo!

IZMJENJENA, ZNATNO IZMJENJENA VODNA TIJELA

Prema postojećim Vodnim direktivama (države članice EU) mogu identifirati i proglasiti znatno promijenjenim vodnim tijelima gdje se dobro ekološko stanje ne postiže na hidromorfološka obilježja površinskih voda usljed fizičkih promjena. (Upravo na Plivi imamo snažno prisutne takve fizičke promjene!)

NO, DA ISTAKNEM: “Države članice mogu tijelo površinske vode proglasiti umjetnim ili znatno promijenjenim kada bi promjene hidromorfoloških karakteristika toga tijela, koje bi bile nužne za postizanje dobrog ekološkog stanja, imale značajne negativne posljedice na širi okoliš (npr. plovidba, rekreacija, opskrba vodom za piće, proizvodnja električne energije, navodnjavanje, obrana od poplava, odvodnjavanje zemljišta).”

Upravo u tom segmentu leže problemi Plive i njenih pritoka. Prilikom izgradnji objekata i u novijim vremenima nije se vodilo o očuvanju ekološkog stanja vodotoka i kontaktnog kopnenog prostora. Štoviše, rekao bih da se ovo stanje sve više pogoršava, odnosno, povećavaju promjene na vodnim tijelima.

Da bi se eliminisao subjektivizam, bilo bi potrebno izračunati ekološke koeficijente, odnosno, pejsažne koeficijente promjena. Identifikacija znatno promjenjenih voda mora se bazirati na kriterijama određivanja propisanih ODV-om. Kako je ovo pitanje tretirano, kada su u pitanju Pliva, jezera i pritoke, moralo bi se nalaziti (sadržano) u Planu upravljanja vodnim područjem i biti revidirano svakih 6 godina! Na žalost, u javnosti se još uvijek koristi termin “bioloski minimum” (za nizvodno od jezera 3 m3/sek, odlučeno je šezdesetih godina proslog vijeka!!)

Brojne pregrade u koritu Plive otežavaju, pa i sprječavaju, uzvodno kretanje živog svijeta. Prema nauci – potoci su najčešće širine do 3m, a dubine vode rijetko prelaze 1,5m. Fragmentarno – Pliva je uža od 3m, a dubine koje ne prelaze nekoliko decimetara, uz pojave sedimentacija, sprudova,..

Izgradnje u koritu rijeke i pritoka na obalama i priobalnim ravnima, razni zahvati za, npr. potrebe proizvodnje hrane (ribogojilišta),bitno dovode do pogoršanja ekološkog stanja čime se Pliva može ocijeniti, na osnovu gornjih parametara kao: vrlo dobro – dobro stanje – izvori i neposredno nizvodno od izvora.

Dobro stanje je ono koje blago odstupa od Referentnih Uslova (RU) što se jasno može definisati neposredno nizvodno od izvora. Ovaj segment Plive pogoršan je ranijim regulacionim zahvatima pritoke, te izgradnjama objekata u samom koritu (ugostitetljski), ribogojilišta, te MHE. Fragmentarno Pliva i pritoke se mogu klasificirati kao umjereno stanje ali Veliko Plivsko jezero, posebno uzvodno, je u lošem stanju, pa čak i vrlo lošem stanju.

Naravno, ovo su osnovne ocjene zasnovane tek i samo na korištenju nekih od postojećih podataka jasno vidljivih (aerofotogrametrijske slike, satelit slike, kartografske podloge). U to ulaze i mnoga pisana djela (meni dostupna) ali, ozbiljnosti radi, smatram da je za kvalitetnu ocjenu nužno provesti adekvatne analize. Upravo da bi se izbjegli subjektivizmi i omogućio realni pristup problematici sa konačnim ciljem iznalaska adekvatnih rješenja u smislu poboljšanja ekološko-prirodnih stanja.

(Jajce Online)

The post U kakvom se trenutno stanju rijeka Pliva nalazi od izvora do ušća? appeared first on Jajce Online.

Feed: Jajce-Online.com

Advertisement

Povezane vijesti

Vlada FBiH dala saglasnost o imenovanju nove uprave “Elektroprivrede HZ HB”: Ovo su imena

Glavni Urednik

Jajčanin izabran za zamjenika predsjednika HDZ-a 1990

Jajce Online

Lijep pogodak bh. napadača: Elvir Koljić lobovao golmana u remiju Universitatea Craiove

Jajce Online