U Mostaru je na drugom javnom forumu predstavljen Nacrt zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu u Federaciji BiH, koji je predstavilo Udruženje “Stop mobbing”, a na čijoj je izradi s radnom skupinom radilo proteklih godinu dana.
Javnom forumu nazočili su predstavnici pravosuđa, policije, sindikata, nevladinih organizacija, kao i žrtve mobinga.
Tijekom predstavljanja Nacrta zakona nazočni su predložili da se u Zakon inkorporira “oduzimanje titule”, odnosno smjena s funkcije koju obavlja osoba koja vrši nasilje, obveza psihološke ili psihijatrijske potpore moberu te formiranje javnog registra nasilnika na radu.
Predloženo je i povećanje kazni za one koji vrše nasilje na radu, kao i da se nasilje na radu u kaznenom pravu tretira identično kao i nasilje u obitelji.
Većina nazočnih žrtava nasilja na radu kazala je da apsolutna većina njih trpi mobing od strane žena te da je nasilje na radu izraženo čak i u institucijama koje bi se trebale baviti zaštitom ljudskih prava i pravdom.
Jedna majka koja je nazočila javnom forumu u ime svoje kćerke, liječnice iz Konjica, rekla je da “više ne zna kome da se obrati i da se njezina kćerka trenutačno liječi od PTSP-ja zbog zlostavljanja na radu u jednoj zdravstvenoj ustanovi”.
“Taj mobing je toliko teška stvar koju trpi, ne samo žrtva, već i cijela obitelj. Moja kćerka želi se odreći liječničke titule zbog nasilja na radu, a više ne znamo kojoj instanci da se obratimo za pomoć”, posvjedočila je majka.
Javnom forumu nazočio je i radnik jednog komunalnog poduzeća iz Mostara koji je rekao da je morao na operaciju srca nakon infarkta te da je dobio otkaz jer je bio na bolovanju.
Psihologinja Nermina Vehabović Rudež rekla je da osobe koje trpe mobing trebaju imati psihološku, a ponekad i psihijatrijsku pomoć, ali i da tretman za počinitelja mobinga treba biti obvezan.
“Osobe koje trpe mobing trebaju imati psihološku, a ponekad i psihijatrijsku pomoć. Istodobno, tretman i za počinitelja mobinga treba biti obvezan kako bi shvatili da žrtva nakon svakodnevnog nasilja na radu doživljava problem manjka samopouzdanja, čime mijenja kvalitetu cijelog života. U praksi je da se žrtva šalje psihologu, a ne zlostavljač koji sigurno ima velike psihološke probleme ako ima potrebu maltretirati druge”, rekla je danas Vehabović Rudež.
Predsjednik Sindikata radnika komunalnog gospodarstva u FBiH i Kantonu Sarajevo Rasim Ljucević apelirao je na radnike da se protiv mobinga bore samostalno, putem odvjetnika, sindikata i sudova.
“Nemojte davati otkaz i nemojte se povlačiti jer upravo masovno prihvaćanje i davanje otkaza nakon zlostavljanja na radu dovodi do situacije da se ovaj problem iz godine u godinu povećava”, dodao je Ljucević.
Nacrt zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu ima potporu velikog broja građana, organizacija civilnog društva, sindikata širom BiH, ombudsmana, kao i političkih subjekata.
Nacrt je u srpnju ove godine predan Zastupničkom domu Federalnog parlamenta i Vladi FBiH. Predsjednica UG Stop mobbing Anica Ramić izrazila je nadu da će sljedeći saziv parlamenta imati dovoljno sluha da podrži ovaj zakon koji se tiče svake zaposlene osobe u Federaciji BiH.
Predloženi Nacrt zakona detaljno navodi primjere radnji koje predstavljaju uznemiravanje, dok je posebna pozornost posvećena prevenciji nasilja na radu. Također, posebna pozornost posvećena je zaštiti prijavitelja, svjedoka i svih osoba koje sudjeluju u postupku, a uvodi se i mogućnost određivanja privremenih mjera zaštite kada postoji opasnost za zdravlje zaposlenika.
U sudskom postupku posebno je značajno pravilo o teretu dokazivanja koje prelazi na poslodavca, koji treba dokazati da uznemiravanja nije bilo. Predviđene su i prekršajne sankcije za poslodavce koji ne izvršavaju zakonske obveze, ali i za zaposlenike koji vrše uznemiravanje ili zlorabe pravo na zaštitu.
Ovo priopćenje kreirano je u okviru kampanje “Pravo na dostojanstven rad – Zakonom protiv mobinga nad ženama u FBiH”, koju provodi Udruženje Stop Mobbing. Kampanja je dio projekta PRAGG, koji financira Vlada Švicarske, a provodi ga konzorcij koji čine HELVETAS i NIRAS, u partnerstvu s lokalnim partnerima Centri civilnih inicijativa (CCI) i Institut za razvoj mladih KULT./HMS/