Čini se kako aktualna vlast srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, opterećena masovnim i sve oštrijim buntom tj. prosvjedima svojih građana koji ne pokazuju tendenciju smirivanja a kamoli prestanka – želi za sebe ušićariti nešto više i posredstvom klasičnog dodvoravanja američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, a ne isključivo sve neučinkovitijom diplomacijom.
Potonja, naime, posljednjih mjeseci pa i godina doživljava vanjskopolitički poraz za porazom – kako po geopolitičkim pitanjima unutar regije Zapadnog Balkana, tako još više kada je riječ o pokušajima Srbije za hvatanjem koraka prema pristupu Europskoj uniji.
Ali vidjet ćemo čime će i ovi novi pokušaji na kraju završiti, jer Vučič ipak nije Viktor Orban, niti je Srbija Mađarska koja je članica i Europske unije i NATO saveza pa da ima tako neposredan i opušten pristup Trumpu. Osim toga Orban je i Trumpov dugogodišnji osobni prijatelj – što Vučić nikako nije.
Koliko je Orban zapravo moćan i vani cijenjen političar (usprkos brojnim javnim kritikama, prije svega od struktura službenog Bruxellesa s čijim se pojedinim politikama nikako ne slaže, poput onim migrantskim i onima koji se odnose na obligatorno nametanje liberalnih ideoloških stavova, kao i procesa koji vode uništavanju preostalog državnog suvereniteta zemalja članica EU-a) upravo je jučer javno demonstrirao u razgovoru s Trumpom u Bijeloj kući. Tada je, naime, osigurao ključne mađarske nacionalne interese – doslovno jednim jedinim razgovorom.
Istovremeno Vučić, čini se, prije svega želi osigurati vlastiti ostanak na čelu već potpuno destabilizirane zemlje, puno više nego što mu je na umu briga za njenu širu dobrobit.
S tim ciljem Vučić bi, poput Orbana, definitivno želio postati Trumpov intimus, o čemu najbolje svjedoči i slijedeća vijest.
Orban od Trumpa dobio sve što je htio: Presjek razgovora u Bijeloj kući i implikacije za Hrvatsku
Kontroverzna odluka srbijanskih zastupnika
Srbijanski zastupnici u petak su odobrili izgradnju luksuznog nebodera s Trumpovim logotipom u Beogradu na mjestu arhitektonske znamenitosti.
Sporni projekt, koji je predložio Jared Kushner – zet američkog predsjednika Donalda Trumpa – bio je na čekanju nakon što je nekoliko srbijanskih dužnosnika povezanih s njim optuženo za prijevaru. O tme u subotu piše medij POLITICO.
Kritičari su se također usprotivili planu izgradnje kompleksa vrijednog pola milijarde dolara, koji uključuje hotel i apartmane, na terenu bivšeg sjedišta jugoslavenske vojske. Mjesto je ostalo u ruševinama nakon NATO-ovog bombardiranja 1999. godine kojim je završen rat na Kosovu, a dugo se smatralo neslužbenim spomenikom, kao i znamenitošću jugoslavenske arhitekture 20. stoljeća.
Usprkos kontroverzi, srbijanski parlament je progurao projekt, a Srpska napredna stranka predsjednika Aleksandra Vučića donijela je poseban zakon kojim se lokacija oslobodila kulturne zaštite. Zastupnici su poduzeli neobičan korak pozivajući se na ustavnu odredbu kako bi proglasili razvoj projektom od nacionalnog značaja, čime su omogućili njegov nastavak.
Kritika oporbe
Oporbeni zastupnici kritizirali su vladu zbog njezine odluke, a zastupnica lijevog centra Marinika Tepić tvrdila je da Beograd žrtvuje povijest zemlje samo “kako bi udovoljio Donaldu Trumpu”. „Na mjestu gdje su nekad padale bombe, sada planirate točiti šampanjac“, rekla je.
No, Vučić je tvrdio kako je projekt nužan za poboljšanje odnosa s Washingtonom, optužujući kritičare da žele stati na put “boljim odnosima s Trumpovom administracijom”.
Kushner, koji nema službenu ulogu u Bijeloj kući, ali je često savjetovao svog punca, posljednjih je godina sklopio niz velikih poslova s nekretninama diljem svijeta, uključujući luksuzni resort u Albaniji.
EK ne vidi napredak Srbije prema članstvu u EU
Affinity Partners, privatna investicijska tvrtka koju je osnovao Kushner, dobila je 2022. godine od srbijanske vlade 99-godišnji najam za izgradnju kompleksa s Trumpovim brendom u Beogradu.
Teško da će se ova odluka svidjeti srbijanskim prosvjednicima koji već gotovo godinu dana prosvjeduju protiv aktualne vlasti Aleksandra Vučića, između ostalog upravo zbog korupcije.
Europska komisija je ovog tjedna u svom godišnjem izvješću o napretku proširenja istaknula sporu dinamiku reformi od strane Beograda vezano uz korupciju i standarde vladavine prava.