Poznata jugoslavenska pjevačica i glumica Senka Veletanlić preminula je jučer u 90. godini života. Vijest o smrti njezin sin, proslavljeni jazz glazbenik Vasil Hadžimanov, čije su riječi oslikale dostojanstvo s kojim je njegova majka napustila ovaj svijet. “Jutros nas je napustila moja majka Senka Veletanlić nakon teške bolesti. Otišla je tiho, dostojanstveno, u snu, kao dama, baš kako joj i priliči. Volim te mama. Hvala ti mama”, napisao je Hadžimanov u emotivnoj objavi na društvenim mrežama, sažimajući u nekoliko rečenica esenciju života i karaktera žene koja je bila sinonim za profinjenost i umjetničku beskompromisnost.
Rođena kao Senija Veletanlić 27. svibnja 1936. godine u Zagrebu, svoj je put prema zvijezdama započela vrlo rano. Iako je diplomirala na Ekonomskom fakultetu, poziv glazbe bio je jači. Prve je korake napravila u zboru Kulturno-umjetničkog društva “Joža Vlahović”, s kojim je kao mlada djevojka proputovala Europu, nastupajući u Parizu, Belgiji i Italiji. Već 1958. godine snimila je prve pjesme za Radio Zagreb, no sama je smatrala da je njezina profesionalna karijera istinski započela tek preseljenjem u Beograd 1960. godine. Taj se grad pokazao ključnim, kako za njezinu karijeru, tako i za privatan život koji će se neraskidivo ispreplesti s umjetničkim stvaralaštvom.
Prijelomni trenutak dogodio se upravo te 1960. godine na Opatijskom festivalu. Izvedbom pjesme “Noć bez zvijezda” Senka se predstavila široj publici i odmah postala jedno od najprepoznatljivijih lica i glasova desetljeća. Publika i kritika odmah su prepoznale njezinu jedinstvenost: suzdržan, ali moćan scenski nastup, eleganciju koja je prkosila trendovima i duboku, emotivnu interpretaciju koja je svaku pjesmu pretvarala u osobnu ispovijest. Festival u Opatiji ostao je njezina sretna pozornica, gdje je nastupala i kasnije, s pjesmama poput “Oprosti volim te” ili “Što me čini sretnom”, koju je 1968. izvela u alternaciji s Josipom Lisac, još jednom budućom divom.
Sredinom šezdesetih godina, nakon kratkog braka s Tihomirom Petrovićem, upoznaje ljubav svog života i najvažnijeg umjetničkog partnera, kantautora i glumca Zafira Hadžimanova. Njihov brak postao je jedan od najstabilnijih i najproduktivnijih na jugoslavenskoj sceni. Zajedno su snimili brojne televizijske emisije, mjuzikle i šansone, a njihov prvi zajednički recital u beogradskom kazalištu “Atelje 212” 1967. godine bio je povijesni događaj, jer je Televizija Beograd tada prvi put uživo snimila jedan koncert zabavne glazbe. Njihovi programi poput “Pas pjevačica” ili “Šansone na papiru” ostali su upamćeni kao vrhunac glazbeno-scenskog izraza tog vremena. U tom je razdoblju procvjetala i suradnja s mlađom sestrom Biserom Veletanlić, s kojom je 1972. otpjevala legendarni duet “Mi znamo sve”, a sestre Veletanlić ostale su trajno upisane kao ikone domaćih šlagera.
Iako je na festivalima redovito osvajala pohvale stručnih žirija, Senka Veletanlić često je nosila etiketu “nekomercijalne” umjetnice. To je, međutim, nije nimalo smetalo. Ostala je dosljedna glazbenom stilu koji je sama gradila, ne podliježući jeftinim kompromisima i trendovima. Svoj je integritet dokazala i činjenicom da je prvu LP ploču objavila tek nakon dva desetljeća karijere, strpljivo čekajući pravi materijal. Njezina umjetnost nije poznavala granice; pjevala je pred desecima tisuća ljudi na Kubi, imala je vjernu publiku u Sovjetskom Savezu, a ostvarila je i zapažene uloge u kultnim jugoslavenskim filmovima “Tri” Aleksandra Petrovića i “Svanuće” Nikole Tanhofera, dokazavši svoju svestranost.
Krajem sedamdesetih godina, u vrijeme kada je zabavna glazba počela poprimati drugačiji, komercijalniji smjer, Senka Veletanlić donijela je odluku koja je mnoge iznenadila, povukla se s javne scene. Učinila je to tiho i bez velike pompe, baš kao što je i živjela. Kasnije je isticala kako nikada nije požalila zbog te odluke, pronalazeći ispunjenje u obitelji koja je postala njezino najveće blago i ponos. Bila je svjedokom uspjeha supruga Zafira, sestre Bisere, a s posebnim je ponosom pratila karijeru sina Vasila, koji je postao jedan od najcjenjenijih jazz glazbenika u regiji. Umjetnička loza nastavila se i kroz njezinu unuku Martu, koja se bavi opernim i jazz pjevanjem.