Vladajuće stranke u BiH pokušat će u sljedećih desetak dana korigirati izborni zakon koji je prošloga mjeseca nametnuo visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt izazvavši novu krizu u zemlji.Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović najavio je u petak u Mostaru da će vlada na idućoj sjednici razmatrati prijedlog izbornog zakona koji je u proceduru uputio ministar pravosuđa Davor Bunoza (HDZ BiH).Dodao je da se aktualna kriza u BiH može nadići samo dogovorom domaćih političara.“Mi ćemo učiniti sve kako bi dali ključni doprinos da više nitko ne mora nametati ništa u BiH. Želimo donijeti rješenja koja bi bila nadomjestak onome što je visoki predstavnik nametnuo”, rekao je Čović.
Nakon što je Schmidt intervenirao u izborni zakon, vlasti Republike Srpske su donijeli entitetski izborni zakon kojim osporavaju državne institucije i njihovo organiziranje izbora. Takav potez snažno su osudile strani diplomati u BiH.Po prijedlogu kojega je ranije predstavio HDZ BiH, izmjenama zakona se, uz tehničke preinake i sprječavanje prijevara u izborom procesu, predlaže promjena načina biranja Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) na čije članove prigovor imaju vodeće hrvatske, srpske i bošnjačke stranke, kao i promjenu načina biranja članova Predsjedništva BiH kako bi se prestalo s preglasavanjem Hrvata.U četiri navrata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH je glasovima dominantno bošnjačkih birača za hrvatskog člana državnog vrha biran Željko Komšić.HDZ BiH podržava provedbu presuda Suda za ljudska prava u StrasbourguProbošnjačke stranke SDP BiH, Naša stranka i Narod i pravda koje su u državnoj koaliciji s HDZ-om BiH i SNSD-om inzistiraju da se izbornim zakonodavstvom spriječi daljnja diskriminacija manjina koje se ne mogu kandidirati na vodeće pozicije u državi. Te su stranke također izradile svoj prijedlog izbornoga zakona koji još nije predstavljen javnosti.Čovića pitali o mogućnosti izbijanja rata u BiH, evo što im je odgovorioHDZ BiH podržava provedbu presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu kojima je utvrđena diskriminacija manjina, no tvrde da je te izmjene trenutno nemoguće provesti jer zahtijevaju izmjenu ustava za koju je potrebno dvije trećine zastupnika u državnom parlamentu, prenosi Dnevno.ba.