10.8 C
Jajce
Četvrtak, 28 ožujka, 2024
BiH

Zašto su Hrvati podržali Srbe po pitanju Inzkovog zakona o genocidu

Zakon o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločina kojega je bošnjački lobist i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio u zadnjim danima svoga neslavnog mandata od samog početka je kamen spoticanja u bosanskohercegovačkoj politici.

Funkcija toga zakona je isključivo politička i nema nikakve namjere da se tim zakonom oda počast žrtvama i obiteljima žrtava iz Srebrenice. Uostalom, to je potvrdio i sam Šefik Džaferović kojega nitko među Bošnjacima nije prijavio zbog kršenja spomenutog zakona.

Džaferović je rekao kako Armija RBiH nije imala logore niti činila ratne zločine. To je laž. Imala ih je više od 300. Postupanja u tim logorima su u domeni ratnih zločina, kao i ono što se, primjerice, dogodilo bugojanskim Hrvatima. Zna se tko je u zapovjednom lancu odgovoran za sve i do jedan logor Armije ili događaje iz Bugojna. Kada Džaferović to negira, on izravno krši zakon kojega je njegov šef Bakir, praktički pod prijetnjom, tražio od Inzka.

Da je, dakle, bošnjačkoj javnosti zaista stalo do poštivanja ovoga zakona, prvi bi Džaferović bio prijavljen jer se on oglušio o zakon. No, kako je i bilo za pretpostaviti, ne radi o tomu.

“Neka donese taj zakon i ode uzdignutog čela”, rekao je Izetbegović tada Inzku, a ovaj skočio, donio zakon, produbio dodatno probleme u BiH i – otišao.

Da se genocid u Srebrenici samo malo manje politizirao, danas bi većina Srba u BiH imala jasan odnos prema tom genocidu. Ovako, zbog genocida u Srebrenici proglasiti Srbe “genocidašima” a Republiku Srpsku genocidnom tvorevinom – iako je nastala puno prije genocida – i očekivati da Srbi prihvate sve te karakterizacije – naprosto nije normalno. Ne samo iz srpske, nego iz zdravorazumske perspektive.

Pa manje se politizirao Jasenovac u drugom svjetskom ratu i manje se politizirao Bleiburg u mladoj hrvatskoj državi nego što se danas politizira Srebrenica od strane Bošnjaka. Niti je Tito kad posjetio Jasenovac, a ni Tuđman Bleiburg. Stratište vlastitih sunarodnjaka u Srebrenici koristi se u one svrhe koje naprosto ne mogu dobiti zeleno svjetlo kod nikog u međunarodnim odnosima. Da se ne lažemo, kada bi pojedini zločin jedne nacionalne skupine nad drugom ili više njih značio crveno svjetlo u međunarodnim političkim okvirima, Republika Hrvatska zbog grijeha NDH nikada ne bi postala samostalnom državom.

Stoga je nejasno zašto bošnjačke političke elite misle da će na geostrateškom političkom planu profitirati Srebrenicom. Takav odnos prema Srebrenici i, na kraju krajeva, prema Srbima, rezultirao je time da Srbi odbijaju sve te političke kvalifikacije koje im se stavljaju na teret i samo dodatno šire krizu u BiH.

No, priča je jučer dobila i svoj nastavak. Naime, nisu samo Srbi ti u BiH kojima se bošnjačka politička elita zamjerila. Pogađate, u tu skupinu osim politički umjerenih Bošnjaka spadaju i – Hrvati.

To je ujedno i razlog zašto su uz Srbe i Hrvati jučer u domu naroda glasovali o opozivu ovoga zakona. Jer kako ne bi. Pa nakon nametanja Komšića i otvorenih prijetnji ukidanja konstitutivnosti, kako od Hrvata očekivati da podržavaju jedan od ključnih simbola bošnjačke politike.

A osim toga, riječ je i o tomu da država, ako želi to biti, ne može imati vanjske suverene, moralne arbitre i nekoga u čije će se ime nešto nametati. To nema smisla.

Zato je potpuno jasno i zašto su Hrvati stali uz Srbe po pitanju ovoga zakona. To je, jednostavno, čista logika. Svaka zdravorazumska osoba koja živi u BiH i kojoj je stalo do BiH bit će protiv nametanja bilo kojeg zakona. Postoji državni parlament i vrlo jasne procedure i načini kako se on bira.

Postoje razna povjerenstva unutar toga parlamenta i jasno je da se zakoni u BiH donose onako kako se to čini i u većini drugih parlamentarnih demokracija. Zastupnici građana u parlamentu su oni koji donose zakone uime svojih građana. Oni su za to dobili mandat. Jedino parlament može donijeti zakon, nikakav siledžija izvana, nikakav moderni faraon niti vanjski suveren.

A bošnjačke političke elite i, očito, najveći dio njihovih birača i samih Bošnjaka, ne želi da Bosna i Hercegovina bude država. Da želi, ne bi stalno zazivao visokog predstavnika da joj umanjuje i državnost i smisao postojanja.

Makar se radilo i o nečemu toliko teškom i bolnom kao što je Srebrenica. Od nameta, naprosto, kako kaže jedna stara pjesma, nema selameta.

Bio to nametnuti Komšić ili nametnuti Inzkov zakon, efekt je, u konačnici, isti. Razdržavljivanje države s tendencijom prema potpunom razdruživanju.

(bild.ba)

The post Zašto su Hrvati podržali Srbe po pitanju Inzkovog zakona o genocidu appeared first on Jajce Online.

Feed: Jajce-Online.com

Advertisement

Povezane vijesti

Ministri i predsjednica FBiH u Dobretićima: Fokus na prometnoj infrastrukturi, razvoju turizma i poljoprivrede

Glavni Urednik

Golman heroj Gaučosa: Argentini pripala drama protiv Kolumbije, Messi protiv Neymara u finalu

Jajce Online

Članovi Odbora za vanjsku politiku britanskog Parlamenta dolaze u posjetu BiH

Jajce Online