Sud Bosne i Hercegovine nedavno je odbacio kao nedopuštenu žalbu na sadržaj glasačkih listića, čime je propao pokušaj osporavanja korištenja pridjeva “hrvatski”, “bošnjački” i “srpski” član Predsjedništva BiH. Iako su ovi termini problematizirani i na sjednici Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), oni su jasno propisani Ustavom i Izbornim zakonom te se primjenjuju praktično od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Iako se spomenuta terminologija primjenjuje godinama i protiv nje nikada prigovore nisu imali ni OHR ni OESS, među pojedinim bošnjačkim dužnosnicima iznenada je postala sporna. Kritičari smatraju kako je stvarni cilj ovih osporavanja potkopavanje višegodišnjih zahtjeva Hrvata da svojom većinskom voljom izaberu vlastitog člana Predsjedništva BiH, piše Radiotelevizija Herceg Bosne.
Sukob mišljenja u SIP-u i odbačena žalba
Rasprava o ovom pitanju vođena je i unutar SIP-a. Član Središnjeg izbornog povjerenstva Suad Arnautović usprotivio se ovakvom izgledu listića, tvrdeći da navođenje posvojnih pridjeva označava pripadnost, a ne predstavljenost.
“Isticanje posvojnih pridjeva sugerira da se u ovo tijelo bira bošnjački, hrvatski i srpski član Predsjedništva BiH, odnosno da se biraju predstavnici naroda, što nije točno, niti je ustavno, niti je u skladu s Izbornim zakonom BiH”, izjavio je Arnautović.
S njim se oštro nije složio kolega iz SIP-a Vlado Rogić, koji je istaknuo da je riječ o jasnim ustavnim kategorijama.
“Nije to izvođenje pridjeva, nego to piše u Ustavu i Izbornom zakonu BiH. Koga zanima, neka pročita od početka do kraja članak 8.1 i članak 5. o Predsjedništvu pa će se uvjeriti da tamo točno stoji ‘hrvatski član’ i ‘bošnjački član’, a analogijom, naravno, i ‘srpski član’”, pojasnio je Rogić.
Unatoč primjedbama, SIP je zadržao dosadašnju praksu, nakon čega je uslijedila spomenuta žalba Sudu BiH. Prema neslužbenim informacijama, nju je uputila politička aktivistica Azra Zornić, inače bliska Demokratskoj fronti, koja je ranije bila aktivna i pred Europskim sudom za ljudska prava gdje je dobila jednu presudu. Ipak, Sud BiH njezinu je žalbu za glasačke listiće odbacio kao nedopuštenu.
Bunoza: Jedan narod ne smije birati drugom predstavnike
Ministar pravde BiH Davor Bunoza naglašava da Sud BiH nije ni ulazio u meritum slučaja, već je utvrdio da sudovi ne mogu odlučivati kakav će biti sadržaj glasačkog listića.
“Zašto sada nekome smetaju pojmovi ‘hrvatski’ i ‘bošnjački’ član, ako znamo da je to i ranije bilo na glasačkim listićima, pomalo je neshvatljivo. Moguće je da to rade radi posljednjih stavova Europskog suda za ljudska prava koji zapravo idu u prilog tome da se mora poštivati ustavna struktura koja je svojstvena Bosni i Hercegovini”, ističe Bunoza.
U međuvremenu, bošnjačka javnost slavodobitno je proslavila još jednu odluku Suda BiH – onu u predmetu gdje je Hrvatska stranka prava (HSP) osporavala ovjerenu kandidaturu Slavena Kovačevića. Ta se odluka u javnosti tumači kao dokaz da “legitimno predstavljanje ne postoji”. Iako se taj pojam doista izričito ne propisuje u Ustavu, budući da se nikome ne može zabraniti kandidatura na temelju pretpostavke o nacionalnom izjašnjavanju, ministar Bunoza upozorava da se za princip legitimnog predstavljanja ne smiju zanemariti ranije odluke Ustavnog suda BiH.
“Ustavni sud BiH je u više svojih odluka, a ne samo u predmetu Ljubić, naveo da se legitimno predstavljanje mora ostvariti u svim administrativnim jedinicama. Opće načelo demokracije je da jedan narod ne bira drugom narodu predstavnike. Tamo gdje se štite vitalni interesi konstitutivnih naroda, moraju sjediti osobe koje imaju legitimitet i vezu s tim narodima. I u samom poslovniku o radu Predsjedništva jasno stoji da članovi štite entitete, što se odnosi i na interese konstitutivnih naroda i svih drugih građana”, naglasio je ministar pravde.
Natkrovljujuće načelo Ustava
Dok probošnjački narativ ustrajno inzistira na konstrukciji tzv. pripadničke, a ne predstavničke demokracije kakva je poznata u svijetu, važno je podsjetiti na povijesnu presudu Ustavnog suda BiH iz 2000. godine, donesenu po apelaciji Alije Izetbegovića.
Tom je odlukom konstitutivnost naroda proglašena natkrovljujućim načelom Ustava. Pritom je jasno navedeno da do povrede načela ravnopravnosti konstitutivnih naroda dolazi ako je jedan od njih onemogućen sudjelovati u donošenju političkih odluka na svim razinama vlasti. U svjetlu tih činjenica, na kraju se nameće suštinsko pitanje: imaju li Hrvati doista mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka u Predsjedništvu BiH, makar tamo formalno sjedila osoba koja se izjašnjava kao Hrvat? /HMS/