Sinoć je Haris Zahiragić kolegu iz Naše stranke Mirsada Čamdžića nazvao balijom, odnosno, psetom balijskim. Da je izostavio ovaj dio “psetom”, ništa ne bi bilo sporno.Iako neki ljudi smatraju da su psi ljudima najbolji prijatelji, ipak je uvreda nekoga nazvati psetom. Ne treba dodatno pojašnjavati zašto je to uvreda. No što je s ovim dijelom “balija” odnosno “balijsko”.Klaić piše da je to izraz koji se nekada upotrebljavao u pogrdnom smislu za Turčina (str. 132). Na internetu postoje objašnjena, a tiču se hrvatskog jezika, koji kažu kako balija znači “islamizirani vlaški stočar iz Hercegovine”, “neobrazovan, primitivan muslimanski seljak” i tome slično.
Što uopće znači taj izrazI drugi leksikografi bilježe slična značenja. Turski, pak, rječnici daju sasvim suprotna značenja. Tri su zanimljiva pojma: 1. star, vehd; 2. vrijedan poštovanja; 3. osobno ime. Pezijski riječnici imaju i još ljepša značenja: 1. srce, srčan, hrabar; 2. ruka, rame, mišica; 3. misao, pamćenje; 4. prezentska osnova glagola bālīdan (ponositi se, dičiti se, gorditi se…).Internetom kruž i tekst čiji je navodni autor Nijaz Duraković a koji, također, ovom izrazu daje određena značenja.”Bali na turskom jeziku u izvornom smislu znači seljak.Ne seljak kao stanovnik sela, već kao sinonim primitivnog prostog čovjeka, čovjeka neobrazovanog, zatucanog, nesojevića, onog koji ne pripada plemstvu i vladajućoj eliti.To se, pored ostalog, odnosilo i na muslimanskog seljaka, golju, čivčiju ili kmeta.Ne kao „raja” ili „rajetin”, već kao neko ko zaslužuje prezir, nipodaštavanje, ignoranciju.Još u etnološkim studijima Jovana Cvijića o balijama se govori kao o onim koji s brda silaze u grad – čaršiju i koji se zaustavljaju na maltama (svojevrsnim carinarnicama) da pokažu šta imaju prodati u čaršiji i dokažu valjan razlog zašto uopće trebaju ući u dotičnu čaršiju”, navodi se u tekstu čiji je autor, navodno, Nijaz Duraković.Pogrdan izraz u BiHBilo kako bilo, danas je izraz “balija” pogrdan, posebno u BiH, i posebno ako ga koriste Hrvati ili Srbi u razgovoru s Bošnjacima.S druge strane, ako izraz promatramo kao čisto unutarbošnjački, ili unutarmuslimanski, kako vam draže, onda nema ništa sporno da Bošnjak Bošnjaku ili musliman muslimanu kaže da je “balija”. To je isto kao i kad crnac crncu kaže da je “crnčuga”. Unutar istog jezično-kulturno-nacionalnog kruga nije uvredljivo, ali van tog kruga dobiva sasvim novo značenje.Zato Zahiragić nije pogriješio kada je kolegu nazvao “balijom”. Gledano u kontekstu tronacionalne BiH, kod Hrvata i Srba ne postoji sličan izraz, jer izrazi “ustaša” i “četnik” u ovom kontekstu nisu ekvivalent izrazu “balija”. Zahiragić može kolegi Bošnjaku reći da je balija, a netko iz HDZ-a ili SNSD-a (ili neke druge stranke s hrvatskim ili srpskim predznakom) ne.Zahiragić kao bh. musliman i Bošnjak može i ima pravo drugom bh. Bošnjaku i muslimanu reći da je – balija. Tu nema ništa sporno. Sporan je, međutim, onaj dio “pseto”. Previše je čak i za krkana poput Zahiragića.