Hrvatski diplomat i bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u emisiji Kompas RTV Herceg-Bosne rekao je kako je za dogovor o izbornom zakonu i ustavnim promjenama u BiH nužna aktivna diplomatska uloga SAD. Ne očekuje nametanje rješenja poput onoga iz Daytona, ali smatra kako se bez američkog angažmana teško dolazi do ključnih političkih promjena.
„Ništa se zapravo bitno nije promijenilo od početka 20. stoljeća do sada bez izravnog involviranja Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Žužul.
Negativni OHR
Žužul navodi kako se BiH treba vratiti pitanjima koja je trebala rješavati neposredno nakon rata.
„Zapravo, sada smo došli u situaciju da se BiH na određeni način vraća na ono gdje je trebala biti, recimo, 1996. i 1997.“, kazao je Žulul, naglašavajući kako dogovor ne mora zadovoljiti sve zahtjeve političkih aktera, ali da bi trebalo prijeći na izgradnju države i postići minimalni konsenzus o njezinu funkcioniranju i budućnosti. Ulogu OHR-a je ocijenio negativnom.
Bez crvenog tepiha za BiH
Smatra da bi zemlja trebala iskoristiti mogućnost približavanja Europskoj uniji i Zapadu, ali upozorava da se takva prilika neće nužno pretvoriti u jednostavan i brz proces. „Zapad će reagirati, kao i uvijek, u principu otvorenih vrata, ali ne prostiranjem crvenog tepiha“, kazao je Žužul.
Preispitivanje Daytona
Promjenu Izbornog zakona smatra nužnom, ali i tek početkom šireg razgovora o ustavnom uređenju BiH. Kazao je kako hrvatski politički predstavnici i dalje trebaju inzistirati na rješavanju tog pitanja u okviru dogovora o formiranju vlasti, ali da će oni o tome donijeti odluku.
„Promjena izbornog zakona je nužnost i početak preispitivanja što to Dayton zapravo jest“, kazao je Žužul.
Diplomacija i Hrvati
Smatra kako bi Hrvati trebali dobiti mjesto ministra vanjskih poslova BiH čime bi se pridonijelo smanjenju političkih napetosti i ravnopravnijem zastupanju interesa konstitutivnih naroda.
„Najviše bih volio da Hrvati, radi dobrobiti Bosne i Hercegovine, dobiju mjesto ministra vanjskih poslova“, istaknuo je Žužul.
Alija nudio Hercegovinu
Osvrnuo se i na razgovor Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana, tijekom kojega je Izetbegović predložio izdvajanje zapadne Hercegovine iz BiH i njezino pripajanje Hrvatskoj. Tuđman je prijedlog odbio, a Žužulu je poslije objasnio kako bi Hrvatska u tom slučaju bila optužena za podjelu BiH, da nije jasno gdje bi se povukle granice te da nije imao povjerenja u Izetbegovića dodavši „tko će Aliji vjerovati“.
Pojasnio je kako je Bakir Izetbegović nakon njegova svjedočenja u Haagu rekao da njegov otac to nije kazao, no Žužul je poručio da ne želi ući u raspravu s čovjekom kojega i ne poznaje te da Bakir nije nazočio tom razgovoru za razliku od njega.
Žrtvovanje Herceg-Bosne
Žužul je o tome pisao i u nedavno objavljenoj knjizi posvećenoj Daytonu. Veći dio emisije posvećen je i žrtvovanju Herceg-Bosne te vodstva Republike za međunarodni ugled Hrvatske i njezine avnojske granice./HMS/