11.2 C
Jajce
Srijeda, 21 veljače, 2024
Jajce

Crtica iz povijesti Kraljevskog grada: “HRVOJEV MISAL”

Reprint “Hrvojeva misala” napravljen je 1973. godine u Grazu na temelju originala iz 15. stoljeća koji se nalazi u Topkapi Saray muzeju u Istambulu. Ima kao i original 249 stranica i 95 umjetničkih minijatura izrađenih u boji, a uz njega je i tiskana knjiga “Komentara misala” na 550 stranica.

Reprint “Hrvojeva misala” napravljen je 1973. godine u Grazu na temelju originala iz 15. stoljeća koji se nalazi u Topkapi Saray muzeju u Istambulu. Ima kao i original 249 stranica i 95 umjetničkih minijatura izrađenih u boji, a uz njega je i tiskana knjiga “Komentara misala” na 550 stranica. Original ili reprint misala Hrvojev grad, Jajce, nije uspio nabaviti niti uz brojna nastojanja institucija i mještana grada Jajca. No, zahvaljujući Jajačkom kroničaru i članu HKD “Napredak” podružnica “Stjepan Tomašević” Tvrtku Zrilu, sakupljaču starina iz Zagreba i Jačaninu Hamdiji Menzildžiću, koji je u svim zbirkama imao dva reprinta misala, te uz novčanu potporu jajačkih gospodarstvenika Branka Livančića, Zlatana Ištvanića i Željka Bojčetića, čime su knjige otkupljene, reprint je napokon nabavljen za Jajce.

Hrvojev Misal spada u najljepše pisane spomenike Europe. Dao ga je napisati osnivač grada Jajca Hrvoje Vukčić Hrvatinić (1350.-1416.).Korice su bile optočene zlatom i dragim kamenjem. Na posljednjem velikom europskom viteškom turniru, održanom 1412. godine u Budimu, Hrvoje je ispred svoga šatora izložio Hrvojev Misal.
Original Misala sada se nalazi u poznatom muzeju Topkapi u Istanbulu!
Reprint Hrvojevog misala u Franjevačkom muzeju u Jajcu (foto: Tvrtko Zrile)
Više o samom misalu:
Hrvojev misal, hrvatski glagoljski kodeks, jedina glagoljska liturgijska knjiga za koju se zna da se koristila istočno od rijeka Krke i Vrbasa, 247 pergamentnih folija, najbogatiji i najljepše urešen hrvatskoglagoljski rukopis (96 minijatura i 380 inicijala). Taj rimski plenarni misal napisao je pisar Butko ustavnom glagoljicom, za bosanskoga vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića za crkvu sv. Mihovila u Splitu, između 1403. i 1404., zacijelo u Dalmaciji, i to u njezinu sjevernom dijelu (zadarsko područje). U jeziku je izrazito jak otklon od naslijeđene staroslavenske norme: dominira npr. ikavski odraz jata, velik broj hrvatskih leksema. Neki pak sadržajni dijelovi, npr. blagoslovi, podrijetlo vuku iz samih početaka staroslavenske književnosti. Zamijećenost istočnoga liturgijskog sloja te karakteristična iluminacijska obradba upućuju na lokalizaciju predloška u južnu Italiju, gdje su se prepletale bizantska i rimska liturgijska tradicija. Iluminacije od urešenih i oslikanih inicijala do minijatura na cijelim stranicama (Vojvoda Hrvoje na konju, Sv. Mihovil, Grb vojvode Hrvoja) izveo je nepoznati minijaturist. Uresi se sastoje od biljnih, životinjskih i antropomorfnih motiva, alegorija mjeseci (sa sezonskim radovima u tim mjesecima) i simboličnih motiva vezanih uz život i muku Isusa Krista, svetaca i evanđelista. Na trima minijaturama iz Kristova života prikazane su (u pozadini) zidine Splita, odnosno Dioklecijanove palače. Nakon osmanskog osvojenja Bosne, rukopis Misala nalazio se u Korvinovoj knjižnici u Budimu, potom je dospio u Istanbul, gdje se čuva i danas u knjižnici Topkapi saraja. Prvi je put znanstvena javnost na njega bila upozorena 1849/50. i 1854. Vatroslav Jagić, Lajos Thallóczy i Franz Wickhoff objavili su 1891. kritičko izdanje.
Hrvojev misal (Hrvatska pisana kultura – J. Bratulić – S. Damjanović)
Hrvojev misal (Hrvatska pisana kultura – J. Bratulić – S. Damjanović)

klik jajce

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje i objavljivanje autorskih sadržaja sa portala Klik Jajce!

Advertisement

Povezane vijesti

Zakazana 15. redovna sjednica Općinskog vijeća Jajce

Glavni Urednik

Franjevački muzej bilježi odličnu posjetu

Glavni Urednik

Vijećnici HDZ-a pokreću inicijativu za reguliranje prometa ulicom ZAVNOBiH-a

Glavni Urednik