9.7 C
Jajce
Petak, 1 ožujka, 2024
ReligijaSvijet

Danas je Cvjetnica, početak Velikog tjedna. Ovo su šest stvari koje je dobro znati o Cvjetnici

NAZIV ‘CVJETNICA’

Nedjelja kojom započinje Veliki tjedan službeno se naziva Nedjelja palmi o muci Gospodnjoj (Dominica in palmis de Passione Domini) čime se povezuju Kristova kraljevska pobjeda i navještaj Muke.

Ovaj dvostruki naziv u rimskoj je Crkvi prisutan od 8. stoljeća, kada je objedinjena istočna i zapadna tradicija. Naime, istočna, jeruzalemska tradicija već je u 4. stoljeću ovoj nedjelji dala naziv Nedjelja palmi (Dominica palmarum), naglasivši tako Kristovo mesijansko poslanje i njegov slavni ulazak u Jeruzalem, dok je drevna rimska tradicija ovu nedjelju nazivala Nedjeljom Muke Gospodinove (Dominica de passione Domini) stavivši u središte Kristovo trpljenje na križu, prepoznatljivo po pjevanju Muke Gospodinove iz Evanđelja po Mateju. Današnji Misal također povezuje ove dvije tradicije nazivajući ovu nedjelju Nedjelja palmi o muci Gospodnjoj  ili Cvjetnica. Nedjelja Muke Gospodinove (Dominica in palmis de Passione Domini)

Hrvatski naziv Cvjetna nedjelja, Cvjetnica, Palmenica ili Uličnica u pamet naravno dozivaju običaj procesije odnosno ophoda s blagoslovljenim grančicama u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj).

POVIJEST

Prvi opis liturgije Cvjetnice u Jeruzalemu nalazimo u 4. st. kod hodočasnice Egerije koja opisuje kako se te nedjelje u Jeruzalemu, nakon jutarnje euharistije, oko 13 sati (sedma ura) sav puk s biskupom ponovno sabrao na Maslinskom brdu kod bazilike zvane Eleona. Nakon himni i antifona te službe riječi vjernici bi otišli do bazilike Uzašašća na istome brdu, gdje bi se ponovno čitali himni, antifone te čitanja i molitve. Oko 17 sati pročitao bi se evanđeoski odlomak o Isusovom svečanom ulasku u Jeruzalem, nakon čega bi svi u procesiji krenuli u prema bazilici Uskrsnuća pjevajući Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje i noseći grane palmi ili maslina. Nakon službe svjetla u Bazilici, biskup bi otpustio narod. Ovaj običaj došao je na Zapad u 8. stoljeću, a u srednjem vijeku poprimio dramatske izričaje čime je svečani ophod postao važnim dijelom slavlja Cvjetnice.

PJESME U OPHODU

Poklici Židovska su djecaHosana Davidovu SinuSlava, čast i hvala ti, dio su stoljetne tradicije liturgije Cvjetnice i nose snažno mesijansko značenje. Poklik hosana (Gospodine, spasi nas), preuzet je iz Ps 118, 25-26 (Hosana! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje), a uz zaziv Maranatha (Dođi, Gospodine) u slavlju euharistije prisutan je već od 1. stoljeća. Poklik je ušao i u liturgiju Cvjetnice ukazujući na sliku poniznog Krista koji se potpuno predaje Božjem naumu spasenja. Vjerničko klicanje hosana izraz je vjere u Krista koji je svoju spasenjsku moć objavio u ludosti križa (1 Kor 1, 18.23).

MISNA ČITANJA

Na Cvjetnu nedjelju čitaju se sljedeća čitanja:

  • Iz 50, 4-7 (Treća pjesma o sluzi Gospodnjem)
  • Ps 22 (Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?)
  • Fil 2, 6-11 (Kristološki himan)
  • Muka Gospodina našega Isusa Krista

Tekst proroka Izaije predstavlja Slugu Gospodnjeg kao onoga koji se povjerava Božjoj riječi i prihvaća trpljenje okrijepljen potpunim pouzdanjem u Gospodina.

Otpjevni psalam ujedinjuje vapaj i tužaljke pravednog patnika s njegovim pouzdanjem i zahvalom Gospodinu. Odabirući ovaj psalam Crkva usmjerava misao slavlja prema Kristovoj patnji čijom pravednošću i žrtvom biva oslobođen sav ljudski rod. O smislu ovoga psalma više doznajte NA LINKU.

Kristološki himan iz Poslanice Filipljanima Slugu Gospodnjeg iz Knjige proroka Izaije poistovjećuje s Kristom koji se lišio božanskog dostojanstva kako bi poniznošću postao bliz čovjeku i obnovio njegovo božansko dostojanstvo.

Prije posljednje liturgijske reforme na Cvjetnicu se uvijek čitala Muka po Mateju, dok se danas čitaju izvješća o Kristovoj muci iz Evanđelja po Mateju, Marku ili Luki, ovisno o godini (A, B ili C).

LITURGIJSKE NAPOMENE

Direktorij za pučku pobožnost podsjeća nas:

Potrebno je da vjernici budu poučeni o značenju slavlja, da bi bio shvaćen njegov smisao… Bit će prikladno naglasiti da ono što je uistinu važno jest sudjelovanje u procesiji, a ne tek nabavljanje palme ili maslinove grančice; da se one ne čuvaju poput hamajlije ili samo radi terapeutskih ili apotropejskih ciljeva, tj. kako bi se udaljili zli dusi i zaštitile kuće i polja… što bi mogao biti jedan oblik praznovjerja. Palmina ili maslinova grančica trebaju se čuvati poglavito kao svjedočanstvo vjere u Krista, mesijanskog kralja i u njegovu vazmenu pobjedu. (br. 139)

Poslijesaborska liturgijska obnova donijela je odredbu da na Cvjetnicu u kršćanskoj zajednici bude samo jedna procesija i to prije slavlja euharistije na kojoj se okuplja najveći broj vjernika. Na čelu procesije nosi se križ urešen grančicama, a svećenici i liturgijski služitelji noseći grane palmi idu ispred puka. Blagoslov grančica tako nije predviđen kada nema procesije ili barem svečanog ulaska zajednice u crkvu.

Opća uredba Rimskog misala napominje kako se na Nedjelju muke Gospodnje uzima crvena liturgijska boja.

SMISAO I PORUKA CVJETNICE

Poslušajmo pokojnog papu emeritusa Benedikta XVI.:

Neka dva osjećaja budu prisutna ovih dana: hvala, kao što su učinili oni koji su dočekali Isusa u Jeruzalemu sa svojim hosana; i zahvalnost, jer u ovom Velikom tjednu Gospodin Isus će obnoviti najveći dar koji se može zamisliti: darovati će svoj život, tijelo i krv, svoju ljubav. Ali na tako veliki dar moramo odgovoriti na prikladan način, darivanjem nas samih, našeg vremena, molitve, našeg biti u dubokom zajedništvu s Kristom koji trpi, umire i uskrsava za nas. Starodrevni su oci Crkve vidjeli simbol u činu ljudi koji su slijedili Isusa pri Njegovu ulasku u Jeruzalem, u činu prostiranja ogrtača pred Gospodinom. Pred Kristom – govorili su Oci – moramo prostrijeti naš živote, naše osobe u stavu zahvalnosti i klanjanja.

Čujmo ponovno, na kraju, glas jednog od starodrevnih otaca, sv. Andrije, biskupa Krete: Ponizno prostrimo nas same pred Kristom, umjesto ogrtača ili posječenih grana, zelenih grančica  lišća koje vesele oči samo za nekoliko sati i koje su predodređene izgubiti zajedno s limfom i svoje zelenilo. Prostrimo nas same obučene Njegovom milosti ili bolje, Njime samime (…) i prostrimo se pred Njegove noge kao prostrti ogrtači (…) da bi mogli pružiti pobjedniku smrti ne više jednostavne palmine grane, već trofeje pobjede. Mašući duhovnim granama duše, i mi danas, zajedno s djecom sveto kličimo: ‘Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje, kralj Izraela’…

Tko je za nas Isus iz Nazareta? Koju zamisao o Mesiji imamo, koju zamisao o Bogu imamo? To je suštinsko pitanje, koje ne možemo izbjeći, tim više što smo upravo ovog tjedna pozvani slijediti našeg Kralja koji izabire križ kao prijestolje; pozvani smo slijediti Mesiju koji nam ne jamči olaku zemaljsku radost, već radost u nebu, blaženstvo Boga. Moramo se upitati: koja su naša istinska očekivanja? Koje su naše najdublje želje s kojima smo danas ovdje došli slaviti Cvjetnu nedjelju i započeti Veliki tjedan? (Iz propovijedi pape Benedikta XVI. na Cvjetnicu 2012. godine)

bitno.net

Advertisement

Povezane vijesti

Franjo Komarica razriješen dužnosti banjalučkog biskupa, novi biskup je don Željko Majić

Glavni Urednik

ŠEF DIPLOMACIJE RH: Grlić Radman o mogućnosti napredovanja Plenkovića u NATO: “Hrvatska je kroz njega cijenjena i on uživa reputaciju”

Glavni Urednik

ZANIMLJIVA SITUACIJA: Sarajevo i Banja Luka miješaju se u unutarnje stvari Crne Gore?

Glavni Urednik